-
DALMATINSKI KURIOZITETI
Na nekoliko stupova mjesne električne mreže u Premudi na istoimenom otoku mogu se umjesto porcelanskih izolatora vidjeti obična grla od flaša. Nemajući dovoljno pravih izolatora dovitljivi električar razbio je nekoliko flaša i na električne stupove postavio njihova grla.
Među brojnim svadbenim običajima u selima Dalmatinske zagore postoji i ovaj: kada mladoženja s rodbinom polazi po djevojku treba da joj ponese i cipele jer ga ona u svojoj kući čeka bosa.
Stevo Vukmirica iz Mokrog polja kod Knina zna napamet imena svih željezničkih stanica u Dalmaciji i vrijeme kada u njih pristižu vlakovi.
U mjestu Kozici pod Biokovom postoji zaselak Begovići, u kojemu sve obitelji primaju penziju. Okolni narod ga zbog toga zove zaselak penzionera.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
Iako ima nekoliko stotina stanovnika Mali Drvenik nema vlastita groblja pa se umrli ljudi ribarskim čamcem prevoze do Velikog Drvenika gdje ih pokopaju.
Ribari poduzeća »Jakljan« u Slanome, nedaleko Stona, došli su ovih dana do neobične lovine. Istežući mrežu (migavicu) iz mora, zajedno s lovinom gira istegli su i kuhinjski štednjak za koji se predpostavlja da je u oluji pao s nekog broda.
Sedamdesetogodišnji ribar Čapalija Nikola iz Velikog Drvenika svojim jakim zubima ubija hobotnice i drugu veću ribu koju ulovi.
Kokoš Joke Guće iz Kamenmosta nedaleko Imotskog, svaki drugi dana nosi jaje s dva žumanca teško 11,5 dekagrama.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
Srećko Družijanić iz sela Pline kraj Ploča već nekoliko godina ima budilicu koju brojni urari iz okolice nisu uspjeli solidnije popraviti ali ono što nije uspjelo urarima uspjelo je potresu. Nakon prvog jačeg udara potresa u ovom kraju budilica je proradila i otada ide dobro.
U kući Mindoljević ud. Lukre na Poljičkom trgu u Omišu, koja se smatra najstarijom u mjestu, sobe su zadnji put obojene pred mnogo godina. Tada su soboslikari na stropu jedne sobe naslikali Sunce, a u drugoj preko cijelog plafona Mjesec s brojnim zvijezdama.
Vjerojatno najviša palma u primorju srednje Dalmacije raste u Krilu Jesenicama pred kućom pokojnog Šime Karamana. Iz njezina debla na visini od oko 15 metara raste stablo smokve koje se lijepo vidi s glavne ulice u Krilu.
Poznato je da su u svijetu i u našoj zemlji vjetar, kiše, mrazovi i snjegovi u stijenama izdubili ljudske ili životinjske likove. Međutim, čini se da je jedinstveni slučaj to što su prirodni elementi kod sela Radučića u blizini Knina na velikim stijenama utisnuli u kamen crte i oblike koji su karakteristični za arapsko pismo (arabicu). Zbog toga mještani te prirodno ukrašene stijene nazivaju Pisano kamenje.
Po svoj prilici najstariji šahist u Dalmaciji, a možda i u cijeloj zemlji jest 83-godišnji penzioner Frano Vučić iz Splita. On je aktivan član šahovske sekcije »Penzioner«, te se još uvijek na raznim takmičenjima na kojima sudjeluje njegova sekcija može vidjeti sa stolom pored šahovskih figura kako igra naporne takmičarske partije.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
U jednoj kući u kaleti Bernardov prilaz u Splitu stanuje domaćica zvana »Nana« koja ima na hrani nekoliko ljudi. Kad njezina susjeda ne dospije skuhati ručak, ona kroz prozor pozove »Nanu«. Ova joj motkom, dugom dva metra, doda preko ulice posude s ručkom. Tako njih dvije skrate put za stotinjak metara.
Mnoga mjesta u Dalmaciji vezuju svoje ime ili postanak s nekom starom pričom ili legendom. Malo tko zna da je tako Korčula vezana s grčkom mitologijom. Grčki bog Posejdon je, kaže priča, ondje utvrdio boravište Kerkiri, a Argonauti su, vidjevši kako se otok crni, nazvali ga Crnom Kerkirom. Po jednom latinskom napisu, Korčulu su osnovali trojanski bjegunci, bježeći nakon pada Troje.
Ne bi se moglo smatrati osobitom rijetkošću kad iz nekog starog stabla ili zida izbije mladica neke druge biljke. Ali zanimljivo je ako se ta mladica razvije u veće stablo kao što se dogodilo na jednoj staroj kruški Slavka Čizmića nedaleko Šestanovca. Iz te kruške izrastao je mladi bor u visinu od dva metra.
Todor Đurić iz Knina uvjerio se da magarac ipak ne može služiti za prenošenje svakog tereta. Todor je na magarca stavio košnicu s pčelama, ali kad se magarac očešao o jedno drvo, košnica je pala i iz nje je izletio roj pčela. Pčele su napale magarca koji je pobjegao »glavom bez obzira«.
Otok na otoku — to je rijetkost koja se može naći na Mljetu. Na tome otoku nalazi se jezero i po sredini jezera otočić na kojem je sagrađen samostan. Samostan je napušten i pretvoren u moderan hotel. Hotel se opskrbljuje vodom iz vodovoda, čije su cijevi sprovedene ispod Mljetskog jezera.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
U Siveriću živi 90-godišnji Marko Nakić, po zanimanju kovač. Usprkos svoje starosti Marko još uvijek potkiva konje i obavlja druge kovačke poslove. A i vid mu je odličan, tako da svakodnevno čita svojoj unučici razne priče iz slikovnica.
Priroda katkad izvodi neobične igre. Tako je bilo i u ovom slučaju: mlađa mrkva sasvim je slučajno prorasla kroz dršku ključa i dalje se normalno razvijala. Mirko Gudelj, zaposlen u poduzeću »Rasadnik« u Splitu, našao ju je u zemlji.
Privlačani su, čini se, veoma veseli ljudi, često znaju izvesti duhovite šale na račun svojih suseljana ili na račun cijelog sela. Ne prođe ni jedna Nova godina, a da se u Privlaci ne izvede neka duhovitost, koja po nekoliko dana kasnije nasmijava cijelo selo. Tako je bilo i ove godine. U Privlaci se već nekoliko godina sakupljaju sredstva za elektrifikaciju sela, postavljeno je nekoliko desetaka stupova, konzola i izolatora, ali struja nikako da dopre do Privlake. U novogodišnjem štimungu jedna grupa Privlačana pružila je po stupovima, mjesto žice, nekoliko stotina metara ribarskog konopa i postavila nekoliko »feralića« kao javnu rasvjetu.
Stijena na vrhu Kozjaka, iznad Kaštelanskog zaljeva, naliči na ljudsku glavu, a ljudima često služi kao sunčani sat. Izbočine koje se nalaze u stijeni u određeno doba vedrog dana nalaze se u sjeni, i što se sunce više bliži zenitu, sjene postaju kraće. Taj »sat« može se koristiti samo do 12 sati, jer poslije podne sjena prekriva cijelu stijenu.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
Kopajući temelje za kuću u vrtu Matije Kneza u Šibeniku radnici su pronašli četiri stare puške. Oružje se nalazilo četiri metra duboko pod zemljom. Stručnjaci iz Gradskog muzeja izražavaju mišljenje da se radi o puškama XVIII stoljeća, ali nije poznato kako su puške dospjele na to mjesto.
Veliki i Mali Ston opasani su zidom koji je dug 6 i po kilometara. Taj dalmatinski »kineski zid« nije doduše tako velik kao pravi kineski zid, ali u svakom slučaju predstavlja svojevrsnu rijetkost na ovom području.
Stipe Lesandrić u Katunima kod Šestanovca ima kokoš kojoj se na leđima ističe grba. Kokoš je žućkaste boje, a samo iz grbe raste bijelo perje.
Malo se koji samouki brijač može pohvaliti tako dobrim obavljanjem posla kao što to može 56-godišnja Luca Ivković u Brnazima kod Sinja. Ona većinom šiša dječake, a u zadnje vrijeme ima sve veći broj »mušterija«. Od pribora posjeduje samo češalj, škare i mašinu za šišanje.
-
DALMATINSKI KURIOZITETI
U kanjonu rijeke Krke kraj mjesta Radušića nalazi se pravi »izvor« meda, tako da kroz pukotine stijena teku medeni potočići. Naime, u nekim pukotinama nastanili su se rojevi pčela, pa se ondje taloži med i kad pada kiša ispirući te pukotine nosi sa sobom slatku tekućinu, koja otječe u rijeku.
Kuća Mirka Peričića u Sitnom Gornjem zanimljiva je po tome, što se voda u kišnim danima slijeva s njenog krova u dva različita potoka. Kuća je izgrađena na oštrom brijegu, pa sa zapadne strane krova voda otječe niz strme uvale u potok Žrnovnicu. S istočne strane krova voda odlazi u potok koji zatim otječe u rijeku Cetinu.
U više dalmatinskih gradova nalazili su se u stara vremena takozvani »stupovi sramote« za koje su vezivali ljude koji bi se ogriješili i trebali izdržavati kaznu. Takav »stup sramote« postojao je i u gradu Pagu na istoimenom otoku. No ondje je sačuvan i takozvani »stup slobode«. Kad bi netko od mještana učinio kakav prijestup bio je privezan uz »stup sramote«, i mještanima je bilo dopušteno da ga tuku i upućuju mu grdnje. Nakon izdržane kazne kažnjenik bi bio premješten i prislonjen uz »stup slobode«, što je bio znak da ponovo stječe građanska prava.
Prošle godine izgrađeni most u Trogiru, koji povezuje stari dio grada s dijelom grada na otoku Čiovu, zanimljiv je zato što je to jedini tako veliki most u zemlji koji se otvara dizanjem na električni pogon. Most je dug 100 metara, građen je od betonske i čelične konstrukcije, a može se potpuno otvoriti u svega jednu minutu i 45 sekundi.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Datumi u životu ljudi katkada izvode čudnu igru. Takve slučajnosti u datumima povezale su se međusobno i u obitelji Šuštić u Kragujevačkoj ulici br. 10 u Splitu. Otac Šime rođen je 20. kolovoza 1917, majka Anka rođena je 20. kolovoza, ali godinu dana kasnije od muža, dok je njihov sin Vedran rođen 20. kolovoza 1945.
Kornatski arhipelag u Jadranu obiluje mnoštvom otoka i otočiča. Prema pričanju, u tome je arhipelagu toliko otoka koliko je dana u godini. Mnogi od otoka Kornatskog arhipelaga dobili su čudne nazive kao na primjer: Levrnaka, Lavsa, Opat, Smokvica, Kurba, Piškerna itd.
Mjesto Šibenska Rogoznica izgrađeno je na otoku koji je povezan s kopnom preko nasipa dugog oko 300 metara. Taj je nasip podignut prije više od sto godina, a sagradili su ga navodno sami mještani. Svaki je mještanin prilikom prijelaza preko kanala trebao ponijeti veći kamen i baciti ga u nasip. Tako je nastao današnji nasip preko kojega mogu prelaziti i kola. More na tome mjestu nije plitko.
Nasljedne osobine kod živih bića često se odražavaju u nekim sporednim dijelovima tijela. Obrad Radić u Radošiću kod Knina ima tako ovcu čije se genitalije očitaju u — pomanjnanjkanju repa. Naime, njegova ovca već osam godina janji janjce koji su bez repa.
Porodica Mardešić u Komiži prva je sa svijetu, koliko je poznato počela u tvornici konzerviranje sardina u limene kutije. Tu su metodu kasnije usvojile mnoge druge tvornice za preradu ribe. Tvornica u Salima na Dugom otoku i danas nosi naziv »Mardešić«.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Za vrijeme rata padale su bombe na mnoge objekte, rušile su i razarale, te nanosile strahovite štete. Jedna bomba, koja je pala u mjestu Strožancu, donijela je, međutim, korist mještanima. Eksplozija bombe otkrila je podzemnu vodu, sa koju se dotad nije znalo. Tako su mještani došli do izvora pitke vode, koja im je itekako potrebna.
U Vodicama mladići svaki put prilikom odlaska na odsluženje vojnog roka učine neku šalu. Tako su nekom prilikom obijelili jednog magarca vapnom da ga vlasnik ne bi prepoznao. Zatim su utjerali magarca u čamac i čamac privezali za obližnji brak.
Dok u novije vrijeme arhitekti projektiraju koocertne dvorane supermodernih oblika, u Zadru je u konecrtnu dvoranu pretvorena građevina koja je nastala u IX stoljeću. To je bila crkva Sv. Donata koja je tokom stoljeća nekoliko puta mijenjala svoju funkciju i namjenu. Tako je na primjer, neko vrijeme bila pretvorena u skladište za vino, a neposredno poslije drugog svjetskog rata u njoj je bio Arheološki muzej. Ovogodišnjeg ljeta, nakon unutrašnjih adaptacija, priređeni su u toj građevini prvi koncerti, a muzički se stručnjaci slažu da je akustičnost dvorane izvanredna.
Iznad mjesta D. Biranj kod Šibenika nalazi se brežuljak s velikom stijenom u kojoj je uklesano sjedalo. Mještani ga nazivaju - Pašin stolac. Prema narodnoj predaji, to su sjedalo iskidali Turci za vrijeme svojih krstarenja po Dalmaciji.
Moglo bi se reći da svako selo ima svoj svadbeni običaj. Raznim svadbenim običajima obiluju i sela Dalmatinske zagore. Jedan od njih zabilježen je i na ovom crtežu: kad se svati vraćaju s vjenčanja, mještani posiplju mladu i mladoženju zrnjem kukuruza ili pšenice. Taj običaj izražava želju, da dom mladenaca uvijek obiluje hranom.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Kvrgavo kao krampir — poznata je izreka. Naime, krumpir često dobije zaista interesantne oblike koji podsjećaju na neku životinju ili na neki predmet. Na primjer, djeca u dječjem domu »Pionir« u Splitu pronašla su krumpir u obliku kruške. A Milutin Šerka u Gornjoj Vrućici kod Trpnja otkrio je na jednom krumpiru u svojem podrumu zanimljivost druge vrste: krumpir je pustio žile duge dva i po metra.
Potok Velika Ruda, lijevi pritok Cetine, izvire u podnožju planine Kamešnice nedaleko od Trilja. Jedanput svake godine, i to pretežno između 12. i 20. kolovoza, izdašno vrelo Velike Rude presuši na dva do tri sata, a zatim voda nastavi normalni tok.
Vodeničari niz potok i kraj samog izvora u to vrijeme organiziraju dežurstvo da bi iskoristili trenutak kad nastaje »oseka«, pa tada plove velike količine slatko usne pastrve koja ostane na suhom.
Iz Napoleonovlh vremena ostalo je još mnogo tragova u našoj zemlji. Među te tragove spada i kugla francuskog topa koja se nalazi u kući Pave Despotovića u Krušvaru. Kugla ima promjer 15 cm, a teška Je 17 kg.
Otok Kaprije nedaleko od Šibenika vjerojatno je jedini među većim nastanjenim otocima u Jadranu na kojem kao da stanovnici zaziru od držanja domaćih životinja. Naime, na tome otoku nema ni jednog magarca, kirnja, i krave, pa čak ni psa. Za prenošenje tereta ljudima tako služi jedino vlastita radna snaga.
-
DALMATINSKI kurioziteti
U srednjem vijeka nije a našim gradovima bilo javne rasvjete. Dotadašnji upravni organi pobrinuli ni se za »sigurnost saobraćaja« na taj način što je bilo određeno da svatko mora sa sobom nositi ručno svjetiljku.
Najljepši spomenik grčke skulpture sačuvan u Dalmaciji jest reljef grčkoga krliatog božanstva »prave prigode« Kairosa u Trogiru. Spomenik je svojevremeno pronađen u jednoj kuhinji: služio je tada kao kamen za pritiskanje slanih sardela u bačvi.
Na mjestu današnjeg Straduna ili Place u Dubrovniku bio je u ranija vremena morski rukav koji je dijelio romanski dio naselja na južnom grebenu od slavenskoga podno Srđa. Kasnijim nasipavanjem toga rukava spojila su se dva naselja u jedan grad.
Kaštelanski posjedi pripadali su u prošlosti splitskim i trogirskim plemićima. Težak-kolon morao je, osim ostalih obaveza, svom gospodaru darovati glavu svake zaklane svinje i jezik zaklanog goveda.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Sela Dalmatinske zagore neiscrpna su bogatstvom svadbenih običaja. Evo još jednoga: na dan udaje starije sestre mlada razbija najstariji zemljani lonac u kući, vjerujujući da će tako uskoro i po nju doći prosac.
Osamdeset šestogodišnja starica Jela Bartulln iz Sitna Gornjeg došla je dobrovoljno raditi na proširenju ceste koja od Srinjina vodi do njezina sela. Njezini suseljani, naime, dobrovoljno proširuju cestu da bi u Sitno Gornje mogli neometano stizati autobusi i veliki kamioni koji prevoze radnike u splitska poduzeća.
Mllan Šimparga iz Radučića kraj Knina redovni je posjetilac svih sajmova u Kninskoj krajini. Ni led ni snijeg, ni oluja ni ljetna žega ne mogu spriječiti Šimpragu da posjeti sajam.
Nekoliko obitelji u Velom Ižu već se odavna bavi lončrskim zanatom. Iški glineni Ionci poznati su u velikom dijelu primorja zbog izvanrednog ukusa koji dobiva »brudet« koji se kuha u njima.
Jedna uvala na otoku Mljetu dobilo je onomatopejsko ime — Rikavica, zbog velike huke (rike) koju proizvode valovi kad udaraju u brojne udubine na hridinama obale. Buka se čuje na daljini od oko 600 metara.
-
DALMATINSKI kurioziteti
U Bolu na otoku Braču dogodio se a rujnu ove godine interesantan slučaj: svog oca Franu Marinkovića Simića a pogrebnoj povorci nosilo Je šest njegovih sinova.
Najoriginalnlje parobrodarsko pristanište ima mjesto Sv. Nedija na otoku Hvaru. Naime, nedaleko od obale u moru se nalazi oveća hridina zvana Veli kamik uz koju pristaje parobrod redovite pruge. Da bi mogli prići parobrodu, mještani su izgradili betonski prijelaz s obale do hridi.
U mnogim mjestima u Dalmaciji vlada običaj da se svadbena povorka udovca prati lupom starog posuđa, taljenjem u rogove i drugom bukom, što obično čine djeca. Na otoku Kapriju, međutim, prema običaju, tu ceremoniju obavljaju isključivo udovci dotičnog mjesta. Valjda zbog toga da te revanširaju za ono što su i sami doživjeli prilikom vlastite ponovne ženidbe.
Bademi, koji inače cvatu u siječnju i veljači u Milni na otoku Braču ponekad procvata već i u prosincu. Međutim, ljetos, upravo ovih novembarskih dana, u Milni je već procvjetalo nekoliko bademovih stabala. Doista rijetkost za ovo doba godine.
U vrijeme ljetne višemjesečne suše stanovnici mnogih zagorskih sela ostaju bez vode i tada po nju silaze na rijeke, udaljene ponekad i po više kilometara. Da bi svojoj babi Perini Nejasmlć iz Šestanovca bar za jedan dan uštedila silazak do rijeke Cetine, njezina unuka Darinka Krasnlć iz Splita ponijela joj je kantu vode kada je prošlog ljeta pošla da je posjeti.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Starost sardela utvrđuje se slično kao i starost stabala — po godovima koji su adekvatni broju godina. Ihtiolozi te »godove« na sardeli utvrđuju pod mikroskopom, i to bez ikakve sumnje u tačnost.
Stari Slaveni nisu sišli na Jadran bez ikakva predznanja o moru i ribarstvu. To svjedoče korijeni riječi slavenskog porijekla koje i đan-danas upotrebljavaju gotovo svi slavenski narodi pa i mi: čun, vrša, veslo, jedro, lađa itđ.
Nakon postavljenja Meštrovićeva spomenika Luki Botiću 1905. godine na današnjem Trgu Republike, među tadanjim konzervativnijim splitskim krugovima izazvao
je skandal reljef »Bijedne Mare« na postamentu spomenika, koju je tada mladi kipar Meštrović prikazao kao akt.
Prostorije na Narodnom trgu u Splitu gdje je danas ljekarna bile su prvi umjetnički salon splitskih slikara koncem prošloga i početkom ovoga stoljeća, prije uređenja stalnoga umjetničkog salona.
Današnji najrasprostranjeniji način modernog uzgoja spužava u svijetu — na bazi regeneracije — prvi je primijenio hvarski učenjak Grgur Bučić sedamdesetih godina
prošloga stoljeća.
-
DAIMATINSKI kurioziteti
Tehnika je prodrla i na pašnjake Dalmatinske zagore. Djevojke iz okolice Labina u trogirskoj zagori nose sa sobom tranzistore i dok čuvaju ovce na livadi, slušaju muziku i vijesti iz ovih minijaturnih radio-aparata.
Dok su Ante Pazina i njegova žena Senka iz Dazlina blizu Tijesna orali njivu, plug je zahvatio i izbacio iz zemlje osinjak velik kao lonac od 20 litara. Razjarene ose napale su konje i ljude. Nastala je strahovita trka konja, koji su jurili preko jaraka i kamenja i vukli za sobom plug i ralo. Kada su bili zaustavljeni, konji se više nisu ni pod koju cijenu dali uvesti na livadu na kojoj su ih ose napale.
Barba Miko Padovan Maslinjak iz Blata na otoku Korčuli ima 72 godine i već pune 52 godine svira u Narodnoj glazbi u Blatu.
U dvorištu Vinka Smukete u Segetu Gornjem raste veliko stablo košćele čiji je unutarnji dio debla potpuno šupalj. Ta je šupljina u toku proteklih ratova služila kao bunker u koji su se sakrivali razni materijali. Prije rata mještani su u nju sklanjali pred otkupom duhan, a za vrijeme posljednjeg rata partizani su u njoj držali hranu, robu i pisaći stroj.
Kada Vrgorčani uveče prolaze pored stražarskog mjesta Poduzeća za obradu duhana i hoće da pozdrave čuvara, a u mraku ne raspoznavaju njegovo lice, neće se prevariti ako reknu: »Dobra večer, Mate!« Jer Poduzeće za obradu duhana ima pet čuvara po imenu Mate. To su Mate Franić, Mate Radalj, Mate Galić, Mate Erceg i Mate Miletić.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Lokalno transportno poduzeće nazivaju dva magarca u Božavi na Dugom otoku. Naime, magarci su svojina čitavog mjesta i služe svima za prenošenje tereta u polje i iz polja. Njih uzima na »koštu« svako do* maćinstvo po 15 dana i taj turnus se kreće kao neprekidni krug. »Košta« mora biti dobra, pa životinje izgledaju vrlo »estetski«.
Pred nekoliko dana petnaestogodišnji Živko Cigić iz Otavica blizu Drniša igrao se sa svojim drugovima u blizini mjesta gdje je zagrebačko poduzeće »Dalekovod« postavljalo dalekovodnu žicu. Toga dana žica se natezala preko stupova i za jedno vrijeme povremeno dizala i ponovno spuštala k zemlji. Gledajući tu »igru« žice, dječaci su došli na pomisao da i oni zajedno s njome malo polete u visine, pa su je počeli hvatati kad bi ona krenula sa zemlje. Išlo je sve dobro dok nije došao red na Živka Cigića koji je tek što se uhvatio poletio u visinu, ali se žica više nije spuštala k zemlji. Živko je ostao u zraku. Visio je sve dok prestrašeni seljaci nisu otrčali do mjesta odakle se natezala žica i tek tada je Živko, koji je blizu pola sata visio između života i smrti spušten na zemlju, s koje je pogledao visoki stup, a zatim zaplakao.
Duje Bajamić, poljoprivrednik iz Trnbusa u općini Omiš, ima dvanaestero djece, od šest mjeseci do 16 godina starosti, tako da u svih osam razreda osnovne škole u selu sjedi po jedno njegovo dijete.
U dvorištu Romana Petričina iz Drniša živi u velikom prijateljstvu nesvakidašnji životinjski trio: jež, guska i pas.
Starac Mate Čarija iz Segeta u općini Trogir najviši je čovjek u svome mjestu, dok je njegova žena Cvita najmanja žena u Segetu. Oni će uskoro proslaviti svoj »zlatni pir«, tj. 50-gođišnjicu braka.
-
DALMATINSKI kurioziteti
U šibenskoj gimnaziji već 30 godina predaje kemiju profesor Stjepan Bošković, vrijedan nastavnik čiji je radni kabinet uvijek osvijetljen do kasne noći. Zanimljivo je da je profesor Bošković prvi sat nastave u šibenskoj gimnaziji održao iste godine u kojoj je rođen njezin današnji direktor.
Rijeka Krupa koja protječe kroz sva tri jezera Hutova blata (Svitavsko, Deransko i Jelinsko) ima neobičnu ćud: ona nerijetko zbog osobitog režima vodostaja mijenja svoj tok za 180 stupanja, pa pojmovi »uzvodno« i »nizvodno« postanu relativni. Slično toj suludoj rijeci ponaša se i Vransko jezero koje u toku zime utječe u more (kroz umjetni prokop), a ljeti more utječe u jezero.
U trogirskoj školi više od 10 godina početak i svršetak sata najavljuje zvono napravljeno od čahure topovske granate.
Da lisica ne krade samo kokoši, osvjedočila se nedavno i Anđa Granić iz Stilja blizu Vrgorca koja je na svoje oči vidjela kako joj lisica odiiosi mlado kozle.
U selu Katunima blizu Omiša nekoliko godina prije rata mještanin N. B. sakupljao je novac za izgradnju nove crkve. Međutim, umjesto da sagradi crkvu on je tim novcem sagradio sebi kuću i na njoj napisao: »S pomoću boga, sa-građih ovu kuću — N. B.«
U mjestu Turnju nedaleko od Biograda nalazi se dobro očuvana srednjovjekovna kula koju su stanovnici upotrijebili kao mjesnu trafo-stanicu.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Brod koji saobraća na relaciji Rogozni-ca—Šibenik i obratno, svakog jutra dovozi veliki broj đaka u šibenske škole. Zahvaljujući susretljivosti članova posade, đaci su na brodu dobili posebnu prostoriju u kojoj za vrijeme vožnje uče. Ovu prostoriju mnogi s pravom nazivaju »putujuća učionica«.
Prema podacima šefa vatrogasne straže tvornice »10. kolovoz« iz Majdana, tokom kolovoza i rujna ove godine dnevno je dolazilo do dva požara uz željezničku trasu Split — Sinj, krivicom varnica iz sinjske »rere«, koja se osobito bučno zasoplje pri usponu od Mravinaca do Klisa.
Prema statistici vremešnog i penzioniranog zagrebačkog novinara Horvata, 80 posto hrvatskih novinara u historiji žurnalizma ove. republike porijeklom su izravno iz Dalmacije.
Između mjesta Postira i Pučišća na otoku Braču u uvali Klinica, pred nekoliko dana postirski su ribari našli na obali dupina dugog dva i po metra i teškog oko 300 kilograma. Pretpostavlja se da je dupin jureći za ribom jakim zaletom iskočio na obalu gdje je zatim uginuo.
Stari Rimljani nosili su jednu vrstu izvanjske haljine koja se nazivala po mjestu svojeg porijekla — DALMATIKOM. Ova odjeća rimskog plebsa-porijeklom iz Dalmacije — sličila je dugoj košulji (do gležanja) dekoriranoj s dvije ljubačiste ili plave trake koje su se protezale sprijeda i otraga od ramena do donjega ruba haljine.
Isto mjesto na otoku i kopnu doista je rijetkost. Na Jadranu postoje dva takva mjesta i to upravo na dalmatinskoj obali: Trogir koji se svojim dijelom smjestio na otoku Čiovu i Tijesno smješteno dijelom na otoku Mur-teru, a dijelom na kopnu.
-
DALMATIMSKI kurioziteti
Stručni arheološki časopis »Bullettino đi archeologia i storia DaImata« — koji je počeo izlaziti u Splitu 1878. godine — NIJE TOKOM 50 GODINA ISPLATIO NIJEDAN HONORAR svojim suradnicima, iako su u njemu objelodanjeni vrijedni naučni radovi. Od toga pravila odstupilo se samo jednom — 1895. kada je jednom suradniku bilo isplaćeno 100 forinti »da održi jadnu egzistenciju«.
Usred minulog ljeta i u po bijela dana jedan jastog u akvariju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu »presvukao« je svoj oklop naočigled iznenađenih stručnjaka kojima je i te kako dobro poznato da se jastog presvlači isključivo u zimskom periodu i po mrklom mraku.
Solinski ribiči smatraju da su dvije vrste pastrmki iz rijeke Jadra (popuša i kanađanka) »sišle* podzemnim tokovima iz Cetine, za koju je utvrđeno da stvarno komunicira s Jadrom.
Čovjek bi na Mosoru mogao umrijeti od žeđi gledajući u vođu koja se skriva u velikom broju prirodnih kamenih zdjelica smještenih u uskim kraškim procijepima, a do kojih je često nemoguć pristup ustima ili posudom. Znajući za to, planinari osobito za ljetnih žega nose sa sobom i dugačke gumene cjevčice od telefonske žice, pomoću kojih iz uskih pukotina srču vodu.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Pomorac Šimun Gvozdenović sa Šolte često svojim brodom prevozi živo vapno koje se proizvodi u brojnim vapne-nicama građenim preko ljeta na otoku. Kada mu na brodu ustreba skuhati jaje, Šimun ne loži vatru već u posudu s vodom ubaci živog vapna i jaje se začas skuha.
Dva mlada čaglja pripitomio je Luka Bartulović, zvani Vuk, iz sela Mihalja u općini Opuzen. U novoj, »civiliziranoj« sredini čagljevi se najbolje osjećaju u društvu mačke.
Hemingwayeva priča Starac i more« ponovila se ovih dana na pučini nedaleko od uvale Pokojni dol blizu Hvara. Starac Baldo Carić ulovio je udicom morskog goluba teškog preko 100 kg. Ogorčena borba, starca i ribe trajala je nekoliko sati. Golub je vukao brodić i starca pučinom nekoliko milja, sve dok nije malaksao, a tada je Baldo privezao ribetinu uz brod i tako je dovukao u Hvar. sve kao iz priče stranog književnika, s razlikom što je Hemingwayev Starac dovukao u luku samo kostur ulovljenog kljunaša, a Baldo goluba sa svim njegovim krilima.
Na mnogim kućama sela i biokovske zagore nad ulaznim vratima mogu se vidjeti konjske potkove, što seljaci smatraju znakom sreće.
-
DALMATINSKI kurioziteti
U Drnišu, u ulici Braće Jerkovića postoji čitava menažerija imena, kojima se nazivaju stanovnici ovog grad-
skog predjela. Njihova prezimena odnosno nadimci glase: Cuk, Buva, Mačak, Mišić, Golub itd
Na kninskoj tvrđavi raste dud s plodovima različite boje. Svake godine kad dud sazori, na dijelu grana nalaze se plodovi crvene boje a na ostalima bijele.
U nekim zaseocima u blizini Zadvarja,
zadržao se još i danas prastari običaj, da mrtvaca polože na ljestve i tako ga nose na groblje,
Lulu staru sto godina posjeduje Vaso Kolar, zemljoradnik iz sela Kadine Glavice. Još 1861. godine Vasin otac, pok. Petra kupio je ovu lulu na sajmu u Tepljuhu a Vaso je brižljivo čuva kao uspomenu na svog oca.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Na neobičan način stanovnici s obala rječice Čikole love ribu. Pod rukavce kuda se slijeva vođa postavljaju velike košare, a zatim sjedaju uz rijeku čekajući da voda u njih nanese ribu.
Magarca s tri noge ima Marin Č. iz Žeževice, na kojemu on redovito prenosi smilje.
Pavao Uvoda, učenik iz Stobreća, ubrao je u svom vrtu cvijet suncokreta promjer kojega iznosi gotovo 50 centimetara, a težak je preko tri kilograma.
Roje Ivanka iz Splita, sa stanom u Kragujevačkoj ulici 10, ubrala je u svom vrtu ciklu koja teži oko 3 kilograma.
Peri Anđelić iz Radonića, starici od 98 godina nakon njenog devedesetog rođendana već po drugi put niču novi zubi. Zanimljivo je i to da starica nikada nije bila kod liječnika.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Splićanin V. Z. ljetovao je u Karlobagu pod Velebitom. Kako je strastveni ribič, odlazio bi često na ribarenje. Jednog jutra, dok je lovio kanjce usred kanala, čuo je blejanje. Kako još nije bilo svanulo, odveslao je u pravcu gdje mu se činilo da se nalazi životinja. Usred kanala u moru je našao jagnje 12 kilograma teško, pa su tako onog dana njegovi domaćini umjesto »gradela«, pripremili ražanj.
Nikola llijić u Dračevici na Braču posjeduje mazgu i kozu koje se nikada ne odvajaju. Kada kozu vodi na pašu prati je mazga, a kada netko pokuša da napadne kozu, mazga je brani ritajući se sražnjim nogama. Dogodi se da šjor Nikoli pobjegne mazga, pa on u takvim slučajevima izvede kozu, zazviždi i mazga odmah dotrči do svoje nerazdvojne drugarice.
Runolist, biljka koja raste isključivo u planinskim predjelima iznad 2.000 metara visine, raste i na tlu Dalmacije i to samo na površini od nekoliko destetaka metara pod samim Troglavom (1913 metara) na Dinari.
Kamen nalik na mrtvačku glavu našli su u rijeci Jadro, nedaleko gostionice Gašpić, dječaci Ivica Gunjača i Jozo Golem u Splitu.
Ivan Stančić, šezdesetogodišnji zemljoradnik iz Crevca kod Drniša nikada ne ide brijaču. On se brije i šiša sam već punih 40 godina pomažući se pri tome s dva ogledala.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Mnogi radnici dolaze na posao u svoje poduzeće iz udaljenih sela koristeći se biciklima, vlakom, brodom, autobusom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom. Ali Marin Miše iz Okruga Gornjeg, zaposlen u brodogradilištu »Mosor« u Trogiru, uzeo je kao prijevozno sredstvo običnog magarca. Uz ostala vozila kroz vrata brodogradilišta Marin ulazi na svojem magarčiću. Jedina je nezgoda zbog parkiranja.
Kad je žena Bože Trogrlića u Drnišu dobila porođajne trudove, Božo ju je smjestio u svoj osobni automobil »Mercedes« i što je brže mogao uputio se u Šibenik do tamošnje bolnice. Žena je međutim u automobilu rodila žensko dijete, a sretni je otac svojoj kćer! dao ime Mercedes.
Ivan Rivjer u Starom Gradu na Hvaru vjerojatno je najstariji brijač ne samo u Dalmaciji nego i u Hrvatskoj. Premda mu 78 godina, još uvijek radi bez naočala. Zanimljivo je i to da 66 godina neprestano radi u istoj radnji, na istom uglu. Radnju je kao 12-godišnji dječak naslijedio od svojeg oca, također brijača.
Neobični nazivi ulica mogu se naći u Starom Gradu na Hvaru. Evo nekih od tih naziva: Ulica predaka, Kiklopski ulica, Trg Pharos, Vijugasta ulica itd.
-
DALMATINSKI kurioziteti
Crkva sa samostanom na poluotoku Prilovu u Visu leži potpuno na temeljima antičkog amfiteatra koji je mogao primiti 3.500 gledalaca. Tako se skladišni prostor samostana nalazi pod tribinama starim oko 2.000 godina. U orhestri samostana nedavno su pronađene originalne ulaznice ispisane na kostima životinja, pa taj nalaz predstavlja jedinstveni arheološki kuriozitet.
Samo životinje ženskog roda ima u svojoj kući Jure Radić u selu Koteza, i to magaricu staru 30 godina, kobilu staru 25, mačku 12 i kokoš staru 14 godina.
U gostionici u Komiži rijetko će koji gost zatražiti vino, jer ga Komižani imaju napretek u svojim kućama. Kad se kartaju igraju za narančadu ili malinovac, a u najboljem slučaju za pivo.
Jaje s tri žumanca snijela je kokoš A. Ćorića u Žeževici kod Šestanovca.
