Skip to main content

Dalmatinski kurioziteti

Items

Spatial Coverage is exactly Split
Advanced search

  • DK_1962_02_03

    DALMATINSKI KURIOZITETI Srećko Družijanić iz sela Pline kraj Ploča već nekoliko godina ima budilicu koju brojni urari iz okolice nisu uspjeli solidnije popraviti ali ono što nije uspjelo urarima uspjelo je potresu. Nakon prvog jačeg udara potresa u ovom kraju budilica je proradila i otada ide dobro. U kući Mindoljević ud. Lukre na Poljičkom trgu u Omišu, koja se smatra najstarijom u mjestu, sobe su zadnji put obojene pred mnogo godina. Tada su soboslikari na stropu jedne sobe naslikali Sunce, a u drugoj preko cijelog plafona Mjesec s brojnim zvijezdama. Vjerojatno najviša palma u primorju srednje Dalmacije raste u Krilu Jesenicama pred kućom pokojnog Šime Karamana. Iz njezina debla na visini od oko 15 metara raste stablo smokve koje se lijepo vidi s glavne ulice u Krilu. Poznato je da su u svijetu i u našoj zemlji vjetar, kiše, mrazovi i snjegovi u stijenama izdubili ljudske ili životinjske likove. Međutim, čini se da je jedinstveni slučaj to što su prirodni elementi kod sela Radučića u blizini Knina na velikim stijenama utisnuli u kamen crte i oblike koji su karakteristični za arapsko pismo (arabicu). Zbog toga mještani te prirodno ukrašene stijene nazivaju Pisano kamenje. Po svoj prilici najstariji šahist u Dalmaciji, a možda i u cijeloj zemlji jest 83-godišnji penzioner Frano Vučić iz Splita. On je aktivan član šahovske sekcije »Penzioner«, te se još uvijek na raznim takmičenjima na kojima sudjeluje njegova sekcija može vidjeti sa stolom pored šahovskih figura kako igra naporne takmičarske partije.

  • DK_1962_01_27

    DALMATINSKI KURIOZITETI U jednoj kući u kaleti Bernardov prilaz u Splitu stanuje domaćica zvana »Nana« koja ima na hrani nekoliko ljudi. Kad njezina susjeda ne dospije skuhati ručak, ona kroz prozor pozove »Nanu«. Ova joj motkom, dugom dva metra, doda preko ulice posude s ručkom. Tako njih dvije skrate put za stotinjak metara. Mnoga mjesta u Dalmaciji vezuju svoje ime ili postanak s nekom starom pričom ili legendom. Malo tko zna da je tako Korčula vezana s grčkom mitologijom. Grčki bog Posejdon je, kaže priča, ondje utvrdio boravište Kerkiri, a Argonauti su, vidjevši kako se otok crni, nazvali ga Crnom Kerkirom. Po jednom latinskom napisu, Korčulu su osnovali trojanski bjegunci, bježeći nakon pada Troje. Ne bi se moglo smatrati osobitom rijetkošću kad iz nekog starog stabla ili zida izbije mladica neke druge biljke. Ali zanimljivo je ako se ta mladica razvije u veće stablo kao što se dogodilo na jednoj staroj kruški Slavka Čizmića nedaleko Šestanovca. Iz te kruške izrastao je mladi bor u visinu od dva metra. Todor Đurić iz Knina uvjerio se da magarac ipak ne može služiti za prenošenje svakog tereta. Todor je na magarca stavio košnicu s pčelama, ali kad se magarac očešao o jedno drvo, košnica je pala i iz nje je izletio roj pčela. Pčele su napale magarca koji je pobjegao »glavom bez obzira«. Otok na otoku — to je rijetkost koja se može naći na Mljetu. Na tome otoku nalazi se jezero i po sredini jezera otočić na kojem je sagrađen samostan. Samostan je napušten i pretvoren u moderan hotel. Hotel se opskrbljuje vodom iz vodovoda, čije su cijevi sprovedene ispod Mljetskog jezera.

  • DK_1962_01_20

    DALMATINSKI KURIOZITETI U Siveriću živi 90-godišnji Marko Nakić, po zanimanju kovač. Usprkos svoje starosti Marko još uvijek potkiva konje i obavlja druge kovačke poslove. A i vid mu je odličan, tako da svakodnevno čita svojoj unučici razne priče iz slikovnica. Priroda katkad izvodi neobične igre. Tako je bilo i u ovom slučaju: mlađa mrkva sasvim je slučajno prorasla kroz dršku ključa i dalje se normalno razvijala. Mirko Gudelj, zaposlen u poduzeću »Rasadnik« u Splitu, našao ju je u zemlji. Privlačani su, čini se, veoma veseli ljudi, često znaju izvesti duhovite šale na račun svojih suseljana ili na račun cijelog sela. Ne prođe ni jedna Nova godina, a da se u Privlaci ne izvede neka duhovitost, koja po nekoliko dana kasnije nasmijava cijelo selo. Tako je bilo i ove godine. U Privlaci se već nekoliko godina sakupljaju sredstva za elektrifikaciju sela, postavljeno je nekoliko desetaka stupova, konzola i izolatora, ali struja nikako da dopre do Privlake. U novogodišnjem štimungu jedna grupa Privlačana pružila je po stupovima, mjesto žice, nekoliko stotina metara ribarskog konopa i postavila nekoliko »feralića« kao javnu rasvjetu. Stijena na vrhu Kozjaka, iznad Kaštelanskog zaljeva, naliči na ljudsku glavu, a ljudima često služi kao sunčani sat. Izbočine koje se nalaze u stijeni u određeno doba vedrog dana nalaze se u sjeni, i što se sunce više bliži zenitu, sjene postaju kraće. Taj »sat« može se koristiti samo do 12 sati, jer poslije podne sjena prekriva cijelu stijenu.

  • DK_1961_12_30

    DALMATINSKI kurioziteti Datumi u životu ljudi katkada izvode čudnu igru. Takve slučajnosti u datumima povezale su se međusobno i u obitelji Šuštić u Kragujevačkoj ulici br. 10 u Splitu. Otac Šime rođen je 20. kolovoza 1917, majka Anka rođena je 20. kolovoza, ali godinu dana kasnije od muža, dok je njihov sin Vedran rođen 20. kolovoza 1945. Kornatski arhipelag u Jadranu obiluje mnoštvom otoka i otočiča. Prema pričanju, u tome je arhipelagu toliko otoka koliko je dana u godini. Mnogi od otoka Kornatskog arhipelaga dobili su čudne nazive kao na primjer: Levrnaka, Lavsa, Opat, Smokvica, Kurba, Piškerna itd. Mjesto Šibenska Rogoznica izgrađeno je na otoku koji je povezan s kopnom preko nasipa dugog oko 300 metara. Taj je nasip podignut prije više od sto godina, a sagradili su ga navodno sami mještani. Svaki je mještanin prilikom prijelaza preko kanala trebao ponijeti veći kamen i baciti ga u nasip. Tako je nastao današnji nasip preko kojega mogu prelaziti i kola. More na tome mjestu nije plitko. Nasljedne osobine kod živih bića često se odražavaju u nekim sporednim dijelovima tijela. Obrad Radić u Radošiću kod Knina ima tako ovcu čije se genitalije očitaju u — pomanjnanjkanju repa. Naime, njegova ovca već osam godina janji janjce koji su bez repa. Porodica Mardešić u Komiži prva je sa svijetu, koliko je poznato počela u tvornici konzerviranje sardina u limene kutije. Tu su metodu kasnije usvojile mnoge druge tvornice za preradu ribe. Tvornica u Salima na Dugom otoku i danas nosi naziv »Mardešić«.

  • DK_1961_12_16

    DALMATINSKI kurioziteti Kvrgavo kao krampir — poznata je izreka. Naime, krumpir često dobije zaista interesantne oblike koji podsjećaju na neku životinju ili na neki predmet. Na primjer, djeca u dječjem domu »Pionir« u Splitu pronašla su krumpir u obliku kruške. A Milutin Šerka u Gornjoj Vrućici kod Trpnja otkrio je na jednom krumpiru u svojem podrumu zanimljivost druge vrste: krumpir je pustio žile duge dva i po metra. Potok Velika Ruda, lijevi pritok Cetine, izvire u podnožju planine Kamešnice nedaleko od Trilja. Jedanput svake godine, i to pretežno između 12. i 20. kolovoza, izdašno vrelo Velike Rude presuši na dva do tri sata, a zatim voda nastavi normalni tok. Vodeničari niz potok i kraj samog izvora u to vrijeme organiziraju dežurstvo da bi iskoristili trenutak kad nastaje »oseka«, pa tada plove velike količine slatko usne pastrve koja ostane na suhom. Iz Napoleonovlh vremena ostalo je još mnogo tragova u našoj zemlji. Među te tragove spada i kugla francuskog topa koja se nalazi u kući Pave Despotovića u Krušvaru. Kugla ima promjer 15 cm, a teška Je 17 kg. Otok Kaprije nedaleko od Šibenika vjerojatno je jedini među većim nastanjenim otocima u Jadranu na kojem kao da stanovnici zaziru od držanja domaćih životinja. Naime, na tome otoku nema ni jednog magarca, kirnja, i krave, pa čak ni psa. Za prenošenje tereta ljudima tako služi jedino vlastita radna snaga.

  • DK_1961_11_25

    DALMATINSKI kurioziteti U Bolu na otoku Braču dogodio se a rujnu ove godine interesantan slučaj: svog oca Franu Marinkovića Simića a pogrebnoj povorci nosilo Je šest njegovih sinova. Najoriginalnlje parobrodarsko pristanište ima mjesto Sv. Nedija na otoku Hvaru. Naime, nedaleko od obale u moru se nalazi oveća hridina zvana Veli kamik uz koju pristaje parobrod redovite pruge. Da bi mogli prići parobrodu, mještani su izgradili betonski prijelaz s obale do hridi. U mnogim mjestima u Dalmaciji vlada običaj da se svadbena povorka udovca prati lupom starog posuđa, taljenjem u rogove i drugom bukom, što obično čine djeca. Na otoku Kapriju, međutim, prema običaju, tu ceremoniju obavljaju isključivo udovci dotičnog mjesta. Valjda zbog toga da te revanširaju za ono što su i sami doživjeli prilikom vlastite ponovne ženidbe. Bademi, koji inače cvatu u siječnju i veljači u Milni na otoku Braču ponekad procvata već i u prosincu. Međutim, ljetos, upravo ovih novembarskih dana, u Milni je već procvjetalo nekoliko bademovih stabala. Doista rijetkost za ovo doba godine. U vrijeme ljetne višemjesečne suše stanovnici mnogih zagorskih sela ostaju bez vode i tada po nju silaze na rijeke, udaljene ponekad i po više kilometara. Da bi svojoj babi Perini Nejasmlć iz Šestanovca bar za jedan dan uštedila silazak do rijeke Cetine, njezina unuka Darinka Krasnlć iz Splita ponijela joj je kantu vode kada je prošlog ljeta pošla da je posjeti.

  • DK_1961_11_18

    DALMATINSKI kurioziteti Starost sardela utvrđuje se slično kao i starost stabala — po godovima koji su adekvatni broju godina. Ihtiolozi te »godove« na sardeli utvrđuju pod mikroskopom, i to bez ikakve sumnje u tačnost. Stari Slaveni nisu sišli na Jadran bez ikakva predznanja o moru i ribarstvu. To svjedoče korijeni riječi slavenskog porijekla koje i đan-danas upotrebljavaju gotovo svi slavenski narodi pa i mi: čun, vrša, veslo, jedro, lađa itđ. Nakon postavljenja Meštrovićeva spomenika Luki Botiću 1905. godine na današnjem Trgu Republike, među tadanjim konzervativnijim splitskim krugovima izazvao je skandal reljef »Bijedne Mare« na postamentu spomenika, koju je tada mladi kipar Meštrović prikazao kao akt. Prostorije na Narodnom trgu u Splitu gdje je danas ljekarna bile su prvi umjetnički salon splitskih slikara koncem prošloga i početkom ovoga stoljeća, prije uređenja stalnoga umjetničkog salona. Današnji najrasprostranjeniji način modernog uzgoja spužava u svijetu — na bazi regeneracije — prvi je primijenio hvarski učenjak Grgur Bučić sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

  • DK_1961_10_14

    DALMATIMSKI kurioziteti Stručni arheološki časopis »Bullettino đi archeologia i storia DaImata« — koji je počeo izlaziti u Splitu 1878. godine — NIJE TOKOM 50 GODINA ISPLATIO NIJEDAN HONORAR svojim suradnicima, iako su u njemu objelodanjeni vrijedni naučni radovi. Od toga pravila odstupilo se samo jednom — 1895. kada je jednom suradniku bilo isplaćeno 100 forinti »da održi jadnu egzistenciju«. Usred minulog ljeta i u po bijela dana jedan jastog u akvariju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu »presvukao« je svoj oklop naočigled iznenađenih stručnjaka kojima je i te kako dobro poznato da se jastog presvlači isključivo u zimskom periodu i po mrklom mraku. Solinski ribiči smatraju da su dvije vrste pastrmki iz rijeke Jadra (popuša i kanađanka) »sišle* podzemnim tokovima iz Cetine, za koju je utvrđeno da stvarno komunicira s Jadrom. Čovjek bi na Mosoru mogao umrijeti od žeđi gledajući u vođu koja se skriva u velikom broju prirodnih kamenih zdjelica smještenih u uskim kraškim procijepima, a do kojih je često nemoguć pristup ustima ili posudom. Znajući za to, planinari osobito za ljetnih žega nose sa sobom i dugačke gumene cjevčice od telefonske žice, pomoću kojih iz uskih pukotina srču vodu.

  • DK_1961_09_23

    DALMATINSKI kurioziteti Na neobičan način stanovnici s obala rječice Čikole love ribu. Pod rukavce kuda se slijeva vođa postavljaju velike košare, a zatim sjedaju uz rijeku čekajući da voda u njih nanese ribu. Magarca s tri noge ima Marin Č. iz Žeževice, na kojemu on redovito prenosi smilje. Pavao Uvoda, učenik iz Stobreća, ubrao je u svom vrtu cvijet suncokreta promjer kojega iznosi gotovo 50 centimetara, a težak je preko tri kilograma. Roje Ivanka iz Splita, sa stanom u Kragujevačkoj ulici 10, ubrala je u svom vrtu ciklu koja teži oko 3 kilograma. Peri Anđelić iz Radonića, starici od 98 godina nakon njenog devedesetog rođendana već po drugi put niču novi zubi. Zanimljivo je i to da starica nikada nije bila kod liječnika.

  • DK_1961_08_05

    DALMATINSKI kurioziteti Ribaru Luki Parunu iz Igrana dogodio se za vrijeme ribarenja neobičan slučaj. Dok se nalazio nad svijećom za vrijeme lova na plavu ribu, iznenada je iz mora iskočila riba zvana jaglun težine od oko 10 kilograma. Parun se: snašao dok se riba još nalazila u zraku, uhvatio je rukom. Prodao je na makarskoj tržnici. Stari ri! v'er iz Supetra na Braču Josip (Bepo) Jakšić kad nije otplovio od supetarske luke dalje od dvije milje, -pa tako on uopće ne poznaje ostale dijelove obale otoka Brača. Poslovnica Jugoslavenskog aerotransporta u Splitu dobila je vatrogasna kola koja su se ranije nalazila kod splitskog »Špeditera-«. Prilikom preuzimanja kola na sinjskom aerodromu i dok je automobil bio pregledavan, radnici su naišli na gnjezdo pastirice u kojem su se nalazila tri jaja a na ovima je ležala ženka. Gnijezdo se nalazilo pod automobilom. Ljudi su sačuvali gnijezdo i za malo vremena iz jaja su se izlegli ptići koji se sada skupa nalaze sa ženkom u automobilu. Nedavno je Jakov Balov iz primorskog Doca' u jazbini pronašao dva mlada od kune. Životinjice su bile preslabe pa ih je stavio pod mačku koja je imala mlade. Skupa s mačićima odrasle su i kune, a nakon toga Balov ih je odnio u Zoološki vrt u Split. U Neoriću kod Muća postoji običaj da netko kad sagradi kuću ispeče najbolje janje i skupa sa dvije nove košulje stavi ga na — krov.

  • DK_1961_06_24

    DALMATINSKI kurioziteti U bašti Joze Periša iz Splita iz jedne stabljike izrasla su tri karanfila od kojih su dva »špricana«, a jedan crven. Nedjeljko Pivac iz Ugljana ima kokoš koja lovi, ubija i pokopava miševe. Bio je u nedoumici odakle desetak mrtvih miševa u jednoj rupi u dvorištu sve dotle dok jednom nije vidio kokoš koja kopa rupicu da bi u nju smjestila ubijenog miša. Mladić Ante Nedoklan iz Lončara kod Siverića čuvajući ovce na Promini uhvatio je zeca lasom. Međutim, on ga nije jurio na konju (!) nego je čekao dok zec iskoči iz legla. Braća Matković iz Vrboske na Hvaru nedavno su u maloj vrši našli ugora čak od 17 kg koji se tu uvukao goneći manju ribu. Nije uspio da pobjegne, jer su braća na vrijeme izvukli vršu. Već petu godinu u kuću Luke Čobrnića u Tučepima dolaze dvije iste laste koje su sa vile gnijezdo u sobi. Svaku večer Luka im otvara vrata i one »odmorivši se« prethodno na njegovom ramenu polaze na lijeganje; jedna u gnijezdo, a druga na susjedni čavao koji je zabijen u gredu. Luku pomalo nerviraju samo ujutro rano kad im mora otvoriti vrata.

  • DK_1961_06_17

    Dalmatinski kurioziteti S vrha Mosora (1.340 m) moguće je vidjeti talijansko kopno (Monte Gargano i Gran Sasso d’Itaiia), ali samo za vedra vremena i to poslije kiše. Kako takvih dana ima u godini svega pet do šest, to se rijetko koji planinar može pohvaliti da je vidio predmet na 200 km daljine. Toliko nije moguće vidjeti čak ni s najvećeg jugoslavenskog vrha — Triglava (2.864 m) odakle »puca« vidik uokrug 180 km. Karlo Reieitober uhvatio je u rijeci Jadru pastrvu od 2 kg, što je velika rijetkost za tu vrstu ribe. Pastrva je uhvaćena po kišnom vremenu i na umjetnu mušicu. U vrtu Srećka Jokovića u Beogradskoj ulici u Splitu izrastao je očito zaljubljen krumpir. On je, naime, tačno u obliku srca. U samostanu Visovac čuva se kao velika rijetkost sablja poznatog uskoka Vuka Mandušića koji je u nekoliko navrata učestvovao u obrani Šibenika od Turaka. F. M. iz Kaštel - Kambelovca ima kozu koja jede ribu. Najviše voli srdele i girice. Često se koza i njezin vlasnik vide na mjesnoj ribarnici.

  • DK_1961_05_27

    Dalmatinski kurioziteti Uspostavom autobusne linije Livno — Aržano — Split mještani sela Dobranje prvi put u svojoj historiji uklopljeni su u saobraćajnu liniju. Kada se autobus prvi put zaustavio u Dobranjima seljaci su ga dočekali na svečan način i okitili pršutom, čarapama, rupcima i sličnim predmetima. Tako je autobus stigao u Split. Dječak F. N. iz Lovreća ima po šest prstiju na svakoj nozi. To mu izgleda ne smeta da bude najbrži i najbolji gimnastičar u svom razredu. Nekoliko dječaka iz sela Ugljana kod Trilja, obilazeći jednu pećinu naišli su na vučji brlog iz kojeg je iskočila vučica. Prisebni dječaci pogledali su nakon toga u brlog i ustanovili da se unutra nalaze četiri mlada vučića, koje je jedan od dječaka izvukao vani. Dok se on nalazio u jami ostali su kamenjem i štapovima čekali vučicu. Mladunčad je predata lovcima. U okolini Muća postoji običaj kada se djevojka udaje da svatovski prvijenac iz njene kuće odnese stolicu, tanjur, žlicu i slične predmete kojima se djevojka služila dok je bila kod roditelja. U Splitu, u Žrnovničkoj ulici 16, kod Nenada Božića, kokoš je istovremeno snijela jedno normalno i jedno go-lubinje jaje. U toku tri godine u domu Pomorske škole u Dubrovniku (Lapad) izmijenilo se deset kuharica. Zanimljivost je u tome što je svima bilo ime — Ana. Neretvanski lovac Zvonko Sršen iz Trna kod Metkovića ustrijelio je prošle zimske sezone u periodu od dva mjeseca 1.200 liska na koje je ispalio svega 1.500 metaka.

  • DK_1961_05_13

    Dalmatinski kurioziteti U selima u okolici Muća još i danas postoji običaj da jednom u godini punice nose jaja svojim zetovima. Taj običaj posljednjih godina pretvorio se u takmičenje. Trenutni rekord je: trideset »duzina«. Mate Bukić iz Lozovca kod Šibenika ulovio je »blinkerom« na slapovima Krke šarana 20 kg, što je zaista neuobičajeno. Šarana je predao Gradskom muzeju u Šibeniku gdje će biti prepariran. Malo selo Najev u Marini kod Trogira ima dvije zanimljivosti. Svi njegovi stanovnici imaju jedno prezime (Najev) po čemu je selo i dobilo Ime. U tom selu živi Jakov Najev koji se od svršetka rata uvijek sam brije i šiša. U dvorištu Osnovne škole u Kričkama kod Drniša nalaze se ostaci stare turske džamije kojoj je na krovu izrastao bor. Bor je nikao na tavanu i rastući je probio krov napuštene džamije. Ovih dana u Splitu u Kvaternikovoj ulici golubica je snijela četiri jaja što je rijetkost za ovu vrstu pernatih životinja.

  • DK_1961_03_25

    DALMATINSKI KURIOZITETI Mnogima je poznato Crveno jezero kod Imotskog, ali sigurno ima onih koji ne znaju da je u otvor jezera širok 500 metara za vrijeme prošlog rata pao jedan oštećeni britanski bombarder. Marin Perić Pape iz Splita izgubio je prije izvjesnog vremena svoj džepni sat. Od tada on u unutrašnjem džepu kaputa nosi — budilicu. Da miševi u pločanskoj pošti uništavaju pakete, to je stara stvar. Da su dvojicu službenika ugrizli za uho i nos, to već nije mala stvar. Ali kad se doda da su u parnom stroju poduzeća »Luka i skladišta« miševi probušili rupu veličine 5x7 cm na pocinčanoj vodovodnoj cijevi, to je svakako novost i upozorenje — čuvaj se pločanskih miševa. U Bastu nedaleko od Makarske djeca iz ovog i susjednog sela odigrali su neobičnu nogometnu utakmicu. Naime, prvo poluvrijeme trajalo je od jutra do podne, a drugo od ručka do večere. Ovca Fonsa Trebotića u Bobovišćima na Braču dala je na svijet janje koje ima samo tri noge — dvije na zadnjem i jednu na prednjem dijelu tijela. Janje se normalno razvija. Ako poživi, vjerojatno će mu cijena biti nešto niža. Ovih dana Marko Lipotić iz Trilja uhvatio je u Cetini živu — čovječju ribicu. To je zaista rijetkost, jer ta vrsta ribe živi isključivo u mraku ponornica.

  • DK_1961_02_25

    DALMATINSKI KURIOZITETI Mali nenaseljeni otočić pred Jelsom na sjevernoj strani obale Hvara nosi ime Zečevo. Ime je dobio po zečevima kojih na ovom otočića ima i do danas a kojih je nekada bilo mnogo. Sigurno je da su zečevi pred mnogo godina bili doneseni i pušteni da se množe na otočiću. Šime Glavurtić, ribar iz Maslinice na Šolti, ulovio je na »peškafondo« (komad metala oblika ribe s udicama pri vrhu) jedne večeri 217 komada liganja — četiri puna ribarska sanduka. Šime Šestan iz Zemunika Donjeg kraj Zadra ima krmaču jorkširske pasmine, staru 3 godine, koja se dosad u šest puta oprasila ukupno 115 mladih odojaka. Marin Kovačić iz Splita, sa stanom Kman 83, došao je u redakciju da pokaže neuobičajeni prirodni fenomen. U ruci je držao dvije rotkve koje su izrasle jedna is druge. Zele Lešina iz Runovića kod Imotskog ima kokoš koja hvata i ubija miševe.

  • DK_1961_02_11

    DALMATINSKI KURIOZITETI Vjerojatno najveći kameni blok u zemlji izrađen je na Braču: dužina mu je sedam metara, a visina četiri. Od toga kamena naš poznati kipar Ante Krstulović izradio je spomenik Palom pomorcu na Katalinićevu brijegu u Splitu. U nekim selima na otoku Hvaru postoji običaj da se na plesovima u vrijeme karnevala rezervira jedan ples i za starije i tada oni plešu »starinske« plesove: »Mazurku«, »Šaltin«, polka na katridu i druge. Jedan ples daje se i za djecu. Svi ostali plesovi su za mladež. Jaje s dvije ljuske poslala je Ankici Dadić iz Splita (Ulica XX divizije) njena baka iz Sinja Šimara Romac. U nekoliko sela uokolo Vrgorca postoji devet obiteljskih prezimena što potječu od imena vuk. To su: Vuković, Vukojević, Vukušić, Vukšić, Vujčić, Vukmir, Vukosav, Vučko i Vučak. Već od mjeseca svibnja prošle godine u stanu kipara Ivana Mirkovića u Splitu u Plinarskoj ulici br. 45 živi neobičan vrabac. Živeći u zajednici s nekolicinom krstokljuna i ostalih ptica pjevica, taj čudnovati živkan naučio je da pjeva oponašajući svoje muzikalnije sustanare! U nekim selima Trogirske zagore još i danas vlada običaj da se prema mladoj nevjesti kad prvi put dolazi u kuću mladoženje iznese muško dijete. U tom običaju izražena je želja za muškim potomstvom.

  • DK_1961_01_07

    DALMATINSKI KURIOZITETI Dugopoljski poljoprivrednik Martin Čelan ima ovcu svojevrsnog rekordera. Naime, Martinova je ovca početkom ožujka 1960. ojagnjila dvoje mladih da bi početkom studenog iste godine ponovno ojagnjila dvoje jaganjaca. Doista rekord za kojeg najstariji mještani iz Dugopolja i okoline tvrde đa se dosad nije dogodio. Skretničari željezničke stanice u Labinu u Trogirskoj zagori umjesto pumpetom podmazuju skretnice nogom od zeca. Kako su svi željezničari labinske stanice vrsni lovci, nema bojazni da će skretničarima ponestati zečjih nogu. Ruža i Markan Dundić iz Grabovca kraj Imotskog uskoro će proslaviti 70-godišnjicu braka. Ribu žutulju dugorepu, tešku preko 200 kg ulovili su nedavno ribari iz zadruge u Supetru na Braču. Prodali su je u Omišu i za nju dobili 22.000 dinara. Ankica Vuković Iz Splita sa stanom u Ilićevu prolazu 1, donijela je u redakciju limun koji je po svom obliku i općem izgledu bio posve nalik na veliku sazrelu krušku.

  • DK_1960_12_24

    DALMATINSKI KURIOZITETI Marin Puljak, radnik »Elektrodalmacije« u Splitu, darovao je bratu u Zagvozdu dva pitoma goluba. Samo nekoliko dana kasnije Marin je bio nemalo iznenađen kada je vraćajući se s posla ugledao golubove kraj prozora svoje kuće. Preletjevši razdaljinu od oko 70 kilometara, golubovi su napustili Zagvozd i vratili se u svoj stari »dom«. U Tugarima pored kuće Mirka Bana raste vinova loza na koju je nakalemljeno šest vrsti grožđa: tri bijeloga i tri vrste crnog grožđa. U uvali Korita na Lastovu postoji stijena po svom obliku vrlo slična figuri biskupa. Zato tamošnji ribari još i danas nazivaju taj dio uvale "Pod biskupa". Dok je pred više od 40 godina okopavao vrt u predjelu Kašinove, Vicko Lalić iz Tučepa kraj Podgore izgubio je zlatni prsten. U proteklih 40 godina Vicko je mnogo puta prekopavao vrt da bi u njemu zasadio zelje, krumpir i drugo povrće, a da prstenu nije nikada bilo traga. Međutim, nedavno dok je kupio masline u vrtu bio je neobično iznenađen ugledavši prsten kako blista uz samo maslinovo deblo. Na visokom deblu palme na hvarskoj rivi izraslo je stablo smokve čije grane rastu vodoravno u duljini od preko tri metra. Krumpir posve nalik na borovu šišku našao je medu krumpirima kupljenim na tržnici u Splitu Petar Pletikosić iz Krešimirove ulice br. 8.

  • DK_1960_12_10

    DALMATINSKI KURIOZITETI Mirko Mandac iz Brnaza kraj Sinja ima pijetla kojega je naučio da svakog gosta koji ulazi u Mirkovu kuću pozdravlja kukurijekanjem i lepetom krila. Bijelog vrapca ulovio je Boris Mindoljević iz Ulice Maksima Gorkog br. 38 u Splitu. Mesar Ivan Jakšić Iz Miraca na Braču nedavno je zaklao ovcu koja je umjesto dvije imala šest sisa. Četiri od njih bile su normalne veličine, dok su ostale dvije bile znatno manje. Ivan Muše iz Srinjina kraj Omiša ima u svom podrumu kamenicu iskopanu u živom kamenu zapremine 100 hektolitara. Kamenica koja je svojevremeno služila za držanje mošta toliko je visoka da se u nju može silaziti jedino pomoću stepenica. Još početkom studenog procvjetao je bajam u vrtu Arne Mladinića u Milni na otoka Braču.

  • DK_1960_11_19

    DALMATINSKI KURIOZITETI U selu Kurani kraj Vrgoračko-neretvanskog jezera seljaci-vinogradari još uvijek gaje stari običaj da konzerviraju u tegli naljepši grozd grožđa. U tegli ostaje sve do slijedeće berbe kada ga se uzima i nosi u vinograd gdje se pojede, a na njegovo mjesto odmah dolazi novi koji se konzervira za iduću godinu. Na Mljetskim jezerima postoji čudan prirodni fenomen. Naime, u siječnju i veljači kada zavlada jača zima, riba koju narod zove "felun", inače orhan, čim zaluta na plićake jezera, uslijed jake studeni gubi vid i tako napola oslijepljena luta površinom. Zato, kad nadođu hladni dani, okolni stanovnici već ranom zorom silaze na jezero i kupe po površini poluživu ribu od koje pojedini primjerci teže i do 10 kilograma. Mijo Pavlinović iz Rašćana kraj Vrgorca sprema se da uskoro sa svojom ženom Matijom proslavi 70. g. braka. Miji je sada 96 godina a ženi mu Matiji 94. Poneki ljudi običavaju ukrašavati ili kititi svoj alat, odnosno oruđe kojim rade. Najoriginalnlji u tom ukrašavanju oruđa svakako je Nikola Jurjević, rukovaoc velike dizalice poduzeća »Pomgrad« iz Splita. Naime, Nikola je na svoju dizalicu postavio velikog balsamiraaog vuka. Dok je seoski šaljivčina Marko Pirja iz Jezera na Murteru ležao savladan gripom, do njegovog kreveta došuljala se kokoš i pojela sve aspirine namijenjene Marku za ozdravljenje. Tako je ispalo kao da se i kokoš htjela našaliti s Markom. Jure Matulić, zvani Mićo iz Postira na Braču uzeo je iz gnijezda mladog kosa, kojega je tokom vremena pripitomio. Tako pripitomljena ptica odlijeće u šumu i tamo ostaje i po nekoliko sati ali se još uvijek vraća kući svoga gospodara.

  • DK_1960_11_12

    DALMATINSKI KURIOZITETI Ante K., brijač u Trilju, čitav zid svoje brijačnice izlijepio je turističkim razglednicama, slikama umjetnika i filmskih zvijezda. Tako njegovim mušterijama koji sa zanimanjem razgledaju ovu čudnu izložbu nikada nije dosadno čekati da dođu na red. Po treći put u ovoj godini procvjetao je jorgovan u vrtu Anđelke Perić u Ulici Vlade Bagata u Splitu. Igrajući se na livadi blizu kuće, dvogodišnja Marica Kekez iz Katuna ugledala je zmiju kako leži na suncu. Vjerojatno misleći da je igračka, djevojčica je zmiju uzela u ruku i donijela majci. Sva je sreća što nije bila otrovnica. Vuko Dobrović iz Pirovca kod Šibenika naučio je magarca da se kupa u moru. S vremenom je magarcu toliko omiljelo kupanje da je sam počeo bježati na plažu. Kako kupačima, osobito turistima, to nije naročito prijalo, Vuko se jednog dana zbog magarca našao pred sucem za prekršaje. Dvije jabuke koje su izrasle jedna iz druge kupio je na splitskom pazaru Zdravko Longo sa stanom na Savezničkoj obali 16. Vinogradar Milan Jurišić iz Tugara već dugi niz godina bavi se odabiranjem onih sorti loza koje daju bolju gradaciju i urod. On to postiže tako što svaku lozu koja dobro rodi vezuje crvenom trakom a nerodnu bijelom. Kasnije, kod kalemljenja mlađih loza, kaleme uzimlje samo s rodnih loza.

  • DK_1960_10_29

    DALMATINSKI KURIOZITETI Veliki bijeli luk (češnjak), za oko deset puta veći od i normalnog izrastao je u vrtu Mile Ivandića u Splitu, Solinska 138. Više od 100 priča i pripovjedaka i oko 50 epskih pjesama zna napamet 70-godišnji Andrija Čaljkušić iz Lovreća kod Imotskog. U Čaljkušićevoj kući svaku večer sakupljaju se mještani, gdje on pjeva epske stihove uz gusle i priča zanimljive pripovijesti U blizini Podgore u Makarskom primorju postoji predio nazvan Tri gomile. Legenda priča da su se jednom Podgorani posvađali s grupom Napoleonovih okupacionih vojnika i trojicu ubili. Na mjestu gdje su ubijeni Podgoranci su ih zatrpali kamenjem. Kasnije kada bi prolazili blizu, oni bi uvijek bacili na te hrpe po nekoliko novih kamenova, pa sa s vremenom narasle tri velike gomile, koje na tom mjestu i danas postoje. Držak noža od jareće noge s papcima napravila je Antica Ugrin iz Žrnovnice kada joj je bilo 12 godina. Sada je ona starica od 84 godine i još uvijek koristi i ljubomorno čuva nož iz svoje rane mladosti. 41-godišnji ribar Marin Barba Vidović iz Sevedina kod Trogira pred odlazak na ribarenje obavlja čudan ceremonijal: okrene kapu naopako, jednu nogavicu hlača i kratkog kaputa zavrne, a druge spusti. Mijenja i obuću, pa nosi jednu tešku i jednu laganu cipelu, što je prouzrokovalo da je jednom izgubio ravnotežu i — pao u more. Marin vjeruje, da ga taj ceremonijal zaštićuje od — slabog ulova.

  • DK_1960_10_08

    DALMATINSKI KURIOZITETI Kada je Marko Žunić Iz Primorskog Doca (općina Kaštela) skinuo zvono sa dotadašnjeg ovna-zvonara i objesio ga drugom ovnu, kod prvoga se rodila tolika zavist, da stalno napada i tuče novog ovna - zvonara. U vrtu Ive Zavorea na Firulama u Splitu izrastao je na stabljici plod rajčice, koja ima veliku izduljinu u obliku ptičjeg kljuna. Zera Runac iz sela Poljica u općini Imotski već 20 godina odnosi nagradu u takmičenju vinogradara pri ocjeni kvalitete vina. Ona kušanjem vina najbolje ocijenjuje gradaciju i sortu vina. Probijajući otvor u prizemlju svoje kuće u Trogiru građanin M. K. je u zidu pronašao tri flaše dalmatinskog prošeka na kojima, na već izblijedjeloj ceduljici piše, da su tu postavljene 1863. godine. Pronađeni prošek još je uvijek bio valjan. Josip Mrkoci dimnjačarski obrtnik iz Kaštel Sućurca, nakon što je očistio 66 metara visok dimnjak u tvornici cementa »Partizan« u Kaštel Sućurcu, popeo se na vrh dimnjaka i za okladu stojeći na jednoj nozi ispio čašu konjaka. Tomislav Jelavić iz Splita, Jerina ulica 6, već duže vremena drži u svom stanu kornjaču, koja neobično voli muziku. Kada netko od ukućana uključi radio-aparat, kornjača užurbano kreće iz kuhinje u sobu i pažljivo sluša muziku sve dok se aparat ne isključi.

  • DK_1960_08_27

    DALMATINSKI KURIOZITETI Kopajući žile jednog grma U šumici na FiruLama, Juraj Rom iz Matošića ulice u Splitu pronašao je žilu, koja je veoma nalik na pretpotopnog konja. Klica krumpira žilavca narasla je u dužini od preko 2 metra kod Pave Kukoča iz Splita — Duplančića dvori 5. Izrađujući slike u tehnici mozaik, učenice V. osnovne škole iz Splita Ranka Vrdoljak i Mira Čović došle su na originalnu ideju: tempera bojom obojile su rižu, a zatim je nalijepile na kartonsku podlogu i oblikovale neke motive, ribu, maske i drugo. Dok na mnogim mjestima prijenos struje preko mora predstavlja mnoge glavobolje, u Biogradu na moru takav problem je duhovito riješen — postavljanjem električnih stupova u samo more prenesena je struja preko jedne uvale i na mnogo jeftiniji način elektrificirano jedno područje. Janje imenom »Hajduk« stalan je pratilac Živke Radaković iz Splita, Manđerova 16. Ono sa Živkom šeta ulicom, ulazi u dućane itd. i zbog toga je brzo postalo ljubimac cijele ulice, a naročito djece. Drvena bačva sadržine 7 vagona nalazi se u vinarskom podrumu u Jelsi na otoku Hvaru.