Skip to main content

Dalmatinski kurioziteti

Items

Spatial Coverage is exactly Trogir
Advanced search

  • DK_1962_01_06

    DALMATINSKI KURIOZITETI U kanjonu rijeke Krke kraj mjesta Radušića nalazi se pravi »izvor« meda, tako da kroz pukotine stijena teku medeni potočići. Naime, u nekim pukotinama nastanili su se rojevi pčela, pa se ondje taloži med i kad pada kiša ispirući te pukotine nosi sa sobom slatku tekućinu, koja otječe u rijeku. Kuća Mirka Peričića u Sitnom Gornjem zanimljiva je po tome, što se voda u kišnim danima slijeva s njenog krova u dva različita potoka. Kuća je izgrađena na oštrom brijegu, pa sa zapadne strane krova voda otječe niz strme uvale u potok Žrnovnicu. S istočne strane krova voda odlazi u potok koji zatim otječe u rijeku Cetinu. U više dalmatinskih gradova nalazili su se u stara vremena takozvani »stupovi sramote« za koje su vezivali ljude koji bi se ogriješili i trebali izdržavati kaznu. Takav »stup sramote« postojao je i u gradu Pagu na istoimenom otoku. No ondje je sačuvan i takozvani »stup slobode«. Kad bi netko od mještana učinio kakav prijestup bio je privezan uz »stup sramote«, i mještanima je bilo dopušteno da ga tuku i upućuju mu grdnje. Nakon izdržane kazne kažnjenik bi bio premješten i prislonjen uz »stup slobode«, što je bio znak da ponovo stječe građanska prava. Prošle godine izgrađeni most u Trogiru, koji povezuje stari dio grada s dijelom grada na otoku Čiovu, zanimljiv je zato što je to jedini tako veliki most u zemlji koji se otvara dizanjem na električni pogon. Most je dug 100 metara, građen je od betonske i čelične konstrukcije, a može se potpuno otvoriti u svega jednu minutu i 45 sekundi.

  • DK_1961_12_09

    DALMATINSKI kurioziteti U srednjem vijeka nije a našim gradovima bilo javne rasvjete. Dotadašnji upravni organi pobrinuli ni se za »sigurnost saobraćaja« na taj način što je bilo određeno da svatko mora sa sobom nositi ručno svjetiljku. Najljepši spomenik grčke skulpture sačuvan u Dalmaciji jest reljef grčkoga krliatog božanstva »prave prigode« Kairosa u Trogiru. Spomenik je svojevremeno pronađen u jednoj kuhinji: služio je tada kao kamen za pritiskanje slanih sardela u bačvi. Na mjestu današnjeg Straduna ili Place u Dubrovniku bio je u ranija vremena morski rukav koji je dijelio romanski dio naselja na južnom grebenu od slavenskoga podno Srđa. Kasnijim nasipavanjem toga rukava spojila su se dva naselja u jedan grad. Kaštelanski posjedi pripadali su u prošlosti splitskim i trogirskim plemićima. Težak-kolon morao je, osim ostalih obaveza, svom gospodaru darovati glavu svake zaklane svinje i jezik zaklanog goveda.

  • DK_1961_10_28

    DALMATINSKI kurioziteti U šibenskoj gimnaziji već 30 godina predaje kemiju profesor Stjepan Bošković, vrijedan nastavnik čiji je radni kabinet uvijek osvijetljen do kasne noći. Zanimljivo je da je profesor Bošković prvi sat nastave u šibenskoj gimnaziji održao iste godine u kojoj je rođen njezin današnji direktor. Rijeka Krupa koja protječe kroz sva tri jezera Hutova blata (Svitavsko, Deransko i Jelinsko) ima neobičnu ćud: ona nerijetko zbog osobitog režima vodostaja mijenja svoj tok za 180 stupanja, pa pojmovi »uzvodno« i »nizvodno« postanu relativni. Slično toj suludoj rijeci ponaša se i Vransko jezero koje u toku zime utječe u more (kroz umjetni prokop), a ljeti more utječe u jezero. U trogirskoj školi više od 10 godina početak i svršetak sata najavljuje zvono napravljeno od čahure topovske granate. Da lisica ne krade samo kokoši, osvjedočila se nedavno i Anđa Granić iz Stilja blizu Vrgorca koja je na svoje oči vidjela kako joj lisica odiiosi mlado kozle. U selu Katunima blizu Omiša nekoliko godina prije rata mještanin N. B. sakupljao je novac za izgradnju nove crkve. Međutim, umjesto da sagradi crkvu on je tim novcem sagradio sebi kuću i na njoj napisao: »S pomoću boga, sa-građih ovu kuću — N. B.« U mjestu Turnju nedaleko od Biograda nalazi se dobro očuvana srednjovjekovna kula koju su stanovnici upotrijebili kao mjesnu trafo-stanicu.

  • DK_1961_10_21

    DALMATINSKI kurioziteti Brod koji saobraća na relaciji Rogozni-ca—Šibenik i obratno, svakog jutra dovozi veliki broj đaka u šibenske škole. Zahvaljujući susretljivosti članova posade, đaci su na brodu dobili posebnu prostoriju u kojoj za vrijeme vožnje uče. Ovu prostoriju mnogi s pravom nazivaju »putujuća učionica«. Prema podacima šefa vatrogasne straže tvornice »10. kolovoz« iz Majdana, tokom kolovoza i rujna ove godine dnevno je dolazilo do dva požara uz željezničku trasu Split — Sinj, krivicom varnica iz sinjske »rere«, koja se osobito bučno zasoplje pri usponu od Mravinaca do Klisa. Prema statistici vremešnog i penzioniranog zagrebačkog novinara Horvata, 80 posto hrvatskih novinara u historiji žurnalizma ove. republike porijeklom su izravno iz Dalmacije. Između mjesta Postira i Pučišća na otoku Braču u uvali Klinica, pred nekoliko dana postirski su ribari našli na obali dupina dugog dva i po metra i teškog oko 300 kilograma. Pretpostavlja se da je dupin jureći za ribom jakim zaletom iskočio na obalu gdje je zatim uginuo. Stari Rimljani nosili su jednu vrstu izvanjske haljine koja se nazivala po mjestu svojeg porijekla — DALMATIKOM. Ova odjeća rimskog plebsa-porijeklom iz Dalmacije — sličila je dugoj košulji (do gležanja) dekoriranoj s dvije ljubačiste ili plave trake koje su se protezale sprijeda i otraga od ramena do donjega ruba haljine. Isto mjesto na otoku i kopnu doista je rijetkost. Na Jadranu postoje dva takva mjesta i to upravo na dalmatinskoj obali: Trogir koji se svojim dijelom smjestio na otoku Čiovu i Tijesno smješteno dijelom na otoku Mur-teru, a dijelom na kopnu.

  • DK_1961_09_09

    DALMATINSKI kurioziteti Mnogi radnici dolaze na posao u svoje poduzeće iz udaljenih sela koristeći se biciklima, vlakom, brodom, autobusom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom. Ali Marin Miše iz Okruga Gornjeg, zaposlen u brodogradilištu »Mosor« u Trogiru, uzeo je kao prijevozno sredstvo običnog magarca. Uz ostala vozila kroz vrata brodogradilišta Marin ulazi na svojem magarčiću. Jedina je nezgoda zbog parkiranja. Kad je žena Bože Trogrlića u Drnišu dobila porođajne trudove, Božo ju je smjestio u svoj osobni automobil »Mercedes« i što je brže mogao uputio se u Šibenik do tamošnje bolnice. Žena je međutim u automobilu rodila žensko dijete, a sretni je otac svojoj kćer! dao ime Mercedes. Ivan Rivjer u Starom Gradu na Hvaru vjerojatno je najstariji brijač ne samo u Dalmaciji nego i u Hrvatskoj. Premda mu 78 godina, još uvijek radi bez naočala. Zanimljivo je i to da 66 godina neprestano radi u istoj radnji, na istom uglu. Radnju je kao 12-godišnji dječak naslijedio od svojeg oca, također brijača. Neobični nazivi ulica mogu se naći u Starom Gradu na Hvaru. Evo nekih od tih naziva: Ulica predaka, Kiklopski ulica, Trg Pharos, Vijugasta ulica itd.

  • DK_1961_06_03

    Dalmatinski kurioziteti Joško Carević Pope iz Selca na Braču izradio je čitavu unutrašnjost kuhinje od raznih vrsta kamena. To je ustvari pravi kameni mozaik. Čak je i plohu stola napravio od više stotina komada raznobojnog kamena, a sada izrađuje i kamene sjedalice. U Gornjem Selu na Šolti strastvene »balotare« često u-hvati mrak u njihovoj zabavi. Da bi pojačali vidljivost oni stavljaju na »balote« opušak od cigarete. Ovih dana u Trogir je stiglo pismo bez ikakve adrese. Na koverti se nalazio nalijepljen samo isječak iz čikaških novina na kojem je nacrtan drveni pijetao poznati trofej iz bitke kod Lepanta (1571. godine), a koji se nalazio u dvorištu palače Cipiko u Trogiru. Radi se, naime, o tome da se jedan američki čitalac htio detaljnije obavijestiti o kuriozitetu koji je objavljen u Ripleyevoj rubrici »Vjerovali ili ne«, a kako nije znao kome da- se obrati na pismo je nalijepio samo novinski isječak. Stogodišnji Ante Šikić s otoka Murtera, iako u poodmakloj dobi, i danas radi mnoge kućne poslove, a novine čita bez naočala. Ipak najradije sjedne u tvoju gajetu i pođe da lovi ribu. Imenom nepogriješiva meteorološka prognoza građani Hvara nazivaju »četiri kokoške« zvane Biserka, koje posjeduje obitelj Dujmović u Križnoj Luci u Hvaru. Čim osjete da će ružno vrijeme, kiša ili vjetar kokoške se penju na obližnje brdašce i kriješte. Može to biti i za najljepšeg ljetnjeg vremena, ribari su sigurni da će se za dan-dva vrijeme pogoršati i da nije uputno izlaziti na otvoreno more. Svi radnici obližnje tvornici sardina u Križnoj luci, koji redovito prate kriještanj Biserki tvrde da je kokošja prognoza vremena zadnjih pet godina bila nepogriješiva.

  • DK_1960_12_17

    DALMATINSKI KURIOZITETI Neobičan prizor mogao se na ulicama Sinja vidjeti jednog od prošlih pazarnih dana. Naime, jedna seljanka koja je na svom magaretu dojašila u grad da nešto proda, bez mnogo predomišljanja zavezala je magare za stražnji dio karoserije malog putničkog automobila. Šofer kola, koji se u međuvremenu povratio, ne primljetivši da je magarac vezan za njegov automobil, upalio je motor i krenuo, a naravno za njim je u punom trku jurilo i magare. Nedužni magarac sigurno bi bio stradao da šofer nije konačno, ugledavši brojne građane kako ga mašući mu na nešto upozoravaju, vidio o čemu se radi i zaustavio automobil. Nije rijedak slučaj da ribari u svojim mrežama zajedno s drugom ribom izvuku i morsku kornjaču (žabu). Međutim, mnogo se rjeđe događa da se morska kornjača uhvati golim rukama. Na interesantan način uhvatili su hvarski ribari Mario Domančić i Vinko Zuanić veliku morsku kornjaču tešku preko 70 kilograma. Primjetivši kornjaču kako počiva na samoj morskoj površini, oni su se brodom približili da nje i u naglom trzaju, uhvativši je rukama, prevrnuli na leđa. Kornjača izvrnuta na leđa izgubi svoju snagu koja je inače velika i tada s njom može baratati i dijete. Tako izvrnutu dva su je ribara uhvatili za noge i ubacili u brod. Kad je kornjača dovedena u Hvar, ljudi su dolazili da je vide, jer je zaista rijedak slučaj da se uhvati kornjača tolike veličine. Dubrovnik je sigurno jedini grad u zemlji, a možda i u svijetu, u čije ulice nije ugrađen nijedan metar asfalta ili cementa. Naime, sve gradske ulice popločane su isklesanim kamenim pločama četverouglastog oblika. Dok je čuvao ovce na paši po jakoj buri, vuk se prikrao Paški Jakeliću iz Pakova Sela kraj Drniša i napao ga. U međusobnoj borbi Paško je vuku zadao niz snažnih udaraca šakom, pa je vuk pobjegao ponijevši u zubima Paškinu kabanicu. Vjerojatno najstariji »Hajdukov« navijač na zadnjoj nogometnoj utakmici odigranoj između »Hajduka« i »Dinama« u Zagrebu bila je 57-godišnja Marta Sučević iz Primorskog Doca u općini Trogir. Iako već u godinama, Marta je kao strastveni »Hajdukov« navijač otputovala u Zagreb i veli da joj nije žao putnih troškova kad joj se ispunila želja da pobijedi »Hajduk«. Invalid bez jedne noge Jure Vukman iz Trogira vozi bicikl bez i najmanje poteškoće i potpuno normalnom brzinom. Pri tome volan drži samo jednom rukom, dok u drugoj nosi svoje štake. Nikad mu se nije dogodila pri vožnji kakva nezgoda niti gubitak ravnoteže.

  • DK_1960_11_05

    DALMATINSKI KURIOZITETI U Kninu i okolici mnogo je kuća sagrađeno od posebne vrsti mekanog kamena zvanog sedra kojega majstori umjesto čekićem klešu sjekirom. Nije ništa neobično što se jegulje sakupljaju uz obalu pored tvornice sardina u Postirama jer u mulju i otpacima one pronalaze obilje hrane za sebe. Međutim mnogo je interesantnije što je mačka Jure Matulića, čuvara tvornice, počela da skače u more i da roneći hvata jegulje, koje ponajčešće donosi gospodaru. Tako dok bude jegulja dobro je i Juri i mački. Otkad je kraj Splita, ispod predjela zvanog Brda, probijen dugački željeznički tunel, stanovnici naselja Brda, koje se nalazi nad samim tunelom, više i ne pitaju koliko je sati. Naime, dok vlak prolazi tunelom, u kućama se osjeća trešnja, a kako svi vlakovi prolaze u određeno vrijeme, oni točno znaju koliko je sati. Uslijed velikog juga koje je puhalo prošlih dana, razina mora znatno se podigla. Tako je jedne noći nadošlo more poplavilo i igralište NK »Slaven« iz Trogira. Kada se ujutro more s igrališta povuklo, u blizini centra naišao je B. Vudrić na nekoliko muzgavaca koji su tvoj »izlet« na kopno skupo platili svršivši u Vudrićev lonac. Uz samu cestu što iz mjesta Grablja na Hvaru vodi za Stari Grad nalazi se vapnenica (krečana) koju su mještani sagradili pred sam početak prvog svjetskog rata. Istoga dana kada su graditelji odlučili da je zapale »zapalio« se rat, i vapnenica je ostala čitava i neupaljena. Tako stoji sve do danas i kao spomenik podsjeća prolaznike na rat, na minula stradanja i patnje. Pred nekoliko dana zalutao je dupin težak 250 kilograma i dugačak 2,30 metara u poznatu uvalu Jadrtovac kraj Šibenika. Upravo u to vrijeme Stanko Bumbak, Ivan Vučković, Jozo Mučić i Nikola Morović lovili sa po plićaku divlje patke - liske. Ugledavši dupina, uzeli su lađu i zaveslall k njemu, uspjevši da ga potjeraju prema plićaku gdje su ga dotukli hicima iz puške. Tako su namjesto letećih pataka ulovili plivajućeg »patka« teškog nekoliko kvintala.

  • DK_1960_10_22

    DALMATINSKI KURIOZITETI Šetajući Visom u predjelu Lučica, prolaznici načas zastanu promatrajući veliku topovsku granatu što je ugrađena u brid stambene zgrade. U poznatoj bici pod Visom, ova je granata ispaljena s jednog ratnog broda, udarila u brid stambene zgrade, tu se ukopala i ostala do danas. Na slici vidimo automobil Nikše Matasa, najstariji taksi, koji je u Dubrovnik stigao još 1926. god. Iako u Dubrovniku ima veći broj modernih taksi-automobila, stranci najviše vole unajmiti stari »Fiat« uživljavajući se, dok se voze, u ona vremena, kada su ta ista ili slična kola posjedovale samo rijetke ličnosti. Dok se nalazio na godišnjem dopusta na Visu, Nikola Pećarević, sada službenik u Beogradu, ulovio je na udicu ugora teškog 19 kilograma i velikog preko dva metra. Na Sinobadovoj glavici u Kninu, gdje su i danas nastanjene mnoge obitelji Sinobad, u vlasništvu Đure Sinobada nalazi se mač njegovog pretka, čuvenog serdara i kavalijera Jovana Sinobada koji je 1687. godine poginuo na Tičevu kod Grahova u borbi s Turcima. Sačuvana je predaja, prema kojoj je serdar Sinobad poginuo zbog izdaje nekog Vukičevića. U odlučnoj bici rekao mu je da je njegov konj umoran i da uzme odmornijeg. Međutim tom »odmornijem« konju bile su naopako pribijene potkove, pa sa Turci lako stigli jahača i ubili ga. U Trogiru je pred kratko vrijme zbog rekonstrukcije ceste posječen veliki brijest, koji je posađen u vrijeme francuske vladavine u Dalmaciji. Ova grupa malih kopača nije snimljena na našoj obali, na moru već na prvom umjetnom jezeru u dalmatinskom kršu. To je jezero Peruča kraj Vrlike, koje još nije zabilježeno ni na jednoj geografskoj karti. Kao što se i vidi, djeca se zadovoljno osjećaju u čamcu, koji je prvi put zaplivao vodom jezera. Samo dok ne nauče plivati "voze" se u njemu jedino dok se nalaze na kopnu.

  • DK_1960_10_08

    DALMATINSKI KURIOZITETI Kada je Marko Žunić Iz Primorskog Doca (općina Kaštela) skinuo zvono sa dotadašnjeg ovna-zvonara i objesio ga drugom ovnu, kod prvoga se rodila tolika zavist, da stalno napada i tuče novog ovna - zvonara. U vrtu Ive Zavorea na Firulama u Splitu izrastao je na stabljici plod rajčice, koja ima veliku izduljinu u obliku ptičjeg kljuna. Zera Runac iz sela Poljica u općini Imotski već 20 godina odnosi nagradu u takmičenju vinogradara pri ocjeni kvalitete vina. Ona kušanjem vina najbolje ocijenjuje gradaciju i sortu vina. Probijajući otvor u prizemlju svoje kuće u Trogiru građanin M. K. je u zidu pronašao tri flaše dalmatinskog prošeka na kojima, na već izblijedjeloj ceduljici piše, da su tu postavljene 1863. godine. Pronađeni prošek još je uvijek bio valjan. Josip Mrkoci dimnjačarski obrtnik iz Kaštel Sućurca, nakon što je očistio 66 metara visok dimnjak u tvornici cementa »Partizan« u Kaštel Sućurcu, popeo se na vrh dimnjaka i za okladu stojeći na jednoj nozi ispio čašu konjaka. Tomislav Jelavić iz Splita, Jerina ulica 6, već duže vremena drži u svom stanu kornjaču, koja neobično voli muziku. Kada netko od ukućana uključi radio-aparat, kornjača užurbano kreće iz kuhinje u sobu i pažljivo sluša muziku sve dok se aparat ne isključi.

  • DK_1960_10_01

    DALMATINSKI KURIOZITETI U Donjem Dolcu u Dalmatinskoj zagori postoji gostionica, čijeg su poslovođu mještani (zbog visokog rasta) prozvali »Kilometar«. »Idemo u Kilometra na čašu vina«, reknu ljudi. Ili: »Zaustavit ćemo se kod Kilometru, kažu šoferi. Ljubo Rebić iz Imotskog ima u svom vrtu stablo jabuke, koja je u ovoj godini već dva puta cvjetala i dala plod. Već ostarija Darinka Krtolačić iz Vignja na Pelješcu posjeduje još otprije rata sat koji nikada nije svojom rukom navijala. Kako živi sama, kad treba da to učini, izlazi na cestu pred kuću i prvog prolaznika zamoli, da joj ga navije. Pred nekoliko dana ostali su gosti pred bifeom na Narodnom trgu u Trogiru iznenađeni gledajući, kako im pored nogu gmižu morski rakovi. Ispostavilo se, da su rakovi uslijed plime, koja je nadošla s jugom, ušli u odvodni kanal gradske kanalizacije, a zatim kroz pukotine izmiljeli na trg. Pred nekoliko dana su Milojko i Ante Bartulović iz Blaca kraj ušća Neretve uhvatili na udicu ribu zvanu volina od 140 kilograma. Kako je nisu mogli izvući u čamac sami, pozvali su nekoliko mještana i uz njihovu pomoć uspjeli je dovući na plićak i dotući.

  • DK_1960_07_30

    DALMATINSKI KURIOZITETI U Stankovcima i okolnim selima u kotaru Šibenik djevojke na glavi nose šarene marame, za razliku od udanih žena, koje nose bijele izvezene narodnim vezom. Planina Mosor kod Splita, duga oko 25 kilometara, ima najviše naimenovanih vrhova u Dalmaciji — ravno 15: Debelo Brdo, Plisivac, Kunjevod, Mali i Veliki Ljubijan, Javorska, Šipačka, Ljubirna, Veliki Kabal (najviši vrh — 1.340 m), Jabukovac, Botajna, Kozik, Lišnica, Giromettina vidilica i Istarska glavica. Na putu iz Trogira do kupališta Saldun, ugrađena je uz kućicu kamena klupa, na kojoj piše: »Putniče, odmori se!« Mate Jabučić iz sela Bakovića kraj Perkovića pripitomio je orla koji kljunom udara o prozor uvijek kada netko uđe u dvorište i time izvještava gospodara da je dobio gosta. Morski galebovi kod Knina nisu nikakva rijetkost. Te »gurmanske« ptice, koje se inače ne udaljavaju od mora, zalijeću se u potrazi za slatkovodnom ribom dolinom rijeke Krke do slapova Krkića kod Knina i potom se vraćaju punih želudaca k moru. Ove »kontinentalne« letove poduzimaju osobito stariji galebovi. Pred kratko vrijeme umro je u zaseoku Filipovići u Sitnu Gornjem 85-godišnji Lovre Pejović. Pretražujući njegove stvari, sin mu je u jednoj staroj knjizi nažao 30.000 austrijskih forinti, sve u hiljadarkama. U ono vrijeme imetak, danas običan papir.

  • DK_1960_07_16

    DALMATINSKI KURIOZITETI Bjelouška duga pola metra uhvatila se u mišolovci pod krevetom Dine Gerdavić iz Trumbićeve ulice 52 (Radunica) u Splitu. Domaćica Dina Gerdavić namjestila je uvečer 28. VI. 1960. »trapulu«« u namjeri, da uhvati miševe, i na veliko svoje čuđenje sutradan je u njoj ugledala zmiju, koja je čitav dan predstavljala atrakciju za malu gradsku uličicu. Sportski ribič Ivan Slade lovio je nedavno riba sa starog trogirskog mosta. Tog dana nije bilo osobite sreće. Baš kada se odlučio da krene kući, osjetio je, da nešto vuče. Na njegove veliko iznenađenje na udici je visjela neeksplodirana talijanska ručna bomba. Nije mu preostalo nego da se pažljivo oslobodi neželjenog lova i da ga baci natrag u more. U Orebiću na Pelješcu sa svojom ženom Jelom živi 89-godišnji Jakov Radovanović, rodom iz Gdinja na otoka Hvaru. Već više od 60 godina on kronološki bilježi sve važnije događaje nastale u njegovoj sredini. Nekoliko knjiga, koje je tako ispisao predstavljaju dragocjene podatke za obradu povijesti Orebića i jednog dijela otoka Hvara. Uz novu autostradu kraj Posedarja blizu Zadra raste veliki hrast, kojemu lišće ne otpada kao drugim hrastovima, već je zeleno i preko zime. Zaista rijedak primjerak tako velikog i zimzelenog hrasta. Milenka Domljanović, učenica Osmogodišnje škole u Žrnovnici, provukla je kroz grlić boce plod tek iz cvijeta izašle kruške, ne otkidajući je s njezine grane. Kruška se u boci normalno razvijala, a Milenka ju je ubrala tek ovih dana, kada je kruška dozrela i toliko narasla, da više čitava nije mogla izaći iz boce. Tako ju je donijela u našu redakciju u želji da objavimo taj interesantan pokus. Ivan Vladislavić iz Miraca na otoku Braču ima kozu, koja se ove godine dva puta ojarila u razmaku od 40 dana. Prvi put ona je imala dva normalna kozliće, a zatim je nakon punih 40 dana ponovno ojarila jednog crknutog kozlića.

  • DK_1960_05_14

    DALMATINSKI KURIOZITETI Trogir je zacijelo izuzetak među jugoslavenskim gradovima po svojoj nadmorskoj visini. Naime, čitav grad je smješten na otočiću, koji se iz mora izdiže usve jedan metar. Prema tome čitav Trogir leži na jednom metru nadmorske visine. Nikola Vladislavić, iz Miraca, ima magaricu koja je toliko zavoljela jednog mladog jaganjca, da ga pušta da je sisa. Nedavno se službenik Matičnog ureda u Imotskom našao u pravom čudu. Naime, kada je k njemu sa zaručnicom ušao I. Radeljić iz Prološca, u namjeri da se vjenča, kratko vrijeme za njim u sobu su upale još dvije djevojke, koje su zahtijevale od Radeljića se s njima vjenča. Kako je došlo do međusobnog prepiranja, vjenčanje je moralo biti odgođeno. Na jednom stablu limuna ubrao je ove godine Kuzma Dobrovojić, iz Vrboske na Hvaru, 1100 komada ploda normalne veličine i kvaliteta. Kuzma priča, da njegov limun inače svake godine daje od 800 do 1000 komada ploda. Stablo je zasađeno prije 65 godina, dva puta je stradalo od studeni, ali se ponovno regeneriralo. U selima okolice Trilja postoji običaj da gospodar novosagrađene kuće dariva glavnog zidara bijelom košuljom i velikom ogrlicom zvanom »grotulja« (100 oraha nadjevenih na špagu). Kokoš Špire Jurlina, iz Sitna Gornjeg, nedaleko Splita, upala je u otvorenu bačvu i u njoj bez hrane izdržala 20 dana. Pukim slučajem gospodar ju je tada pronašao i već malaksalu vratio u život. Ksenija Jelaska iz Splita posjeduje kanarinca bez prstiju na nogama. Ravnotežu tijela ptica održava krilima. U velikoj sali mehaničke radionice poduzeća »Bager« u Poljudu u Splitu lastavice su sagradile desetak gnijezda. Svake godine u proljeće radnici otvore sve prozore i čekaju svoje male prijateljice. One se svake godine vraćaju sasvim priviknute na buku strojeva i prisutnost ljudi.

  • DK_1960_04_09

    DALMATINSKI KURIOZITETI Obitelj Braćanov iz Jezera u općini Tijesno slavi rođendan svomu sinu Ivi svake četvrte godine. Naime, on se rodio 29. veljače, pa mu rođendan pada svake prestupne godine. U veljači ove godine ribari Tomislav Darlić i Andrija Brajčić iz Visa ulovili su u vrši hlapa (porodica jastoga) teškog 5 i po kilograma. Primjerci hlapa ovolike težine vrlo su rijetki, a još je rjeđe da se hlap ulovi u vrši. Duž zadarske obale prema mjestu Diklo postoji niz izvora (vrulja) pitke vode u moru. Kako je voda zimi mnogo hladnija od mora dolazi do isparavanja od kojeg se ponekad nad površinom dižu pravi oblaci vodene pare. »More gori!« znaju često uzviknuti neupućeni prolaznici, koji preko zime prvi put prolaze ovim krajem. Kad u zaseoku Mostovi kraj Šestanovca netko sagradi novu kuću, dužan je prema običaju da o sljeme objesi živa ovna, koga mještani s određene udaljenosti gađaju kamenicama. Tko ga prvi pogodi dobiva ovna. Stjepan Mandić iz Omiša ima u svojoj bašti šljivu, koja je sa nepunih šest mjeseci dala dva ploda. Jedan plod Mandić je ubrao u normalno vrijeme prošle godine, dok je ove godine u siječnju šljiva dala i svoj drugi plod. Prolaznici su s čuđenjem promatrali nove sazrele plodove, a bilo ih je više od jednog kilograma. U Trogiru na dudovom deblu kraj fontane mogla se ovih dana vidjeti obješena jedna nova cipela i kraj nje tabla na kojoj je pisalo: »Ja, Neva Ercegović iz Segeta Gornjeg izgubila sam cipelu od para kojega sam jučer kupila. Molim poštenog nalaznika da mi je vrati, u protivnom neka izvoli uzeti i ovu«.

  • DK_1960_01_30

    DALMATINSKI KURIOZITETI Kad je Obrad Korolija iz Ivoševaca (općina Kistanje) morao prodati jednog vola, upregao je u jaram svoga magarca, koji je pri oranju više smetao drugom volu, negoli potezao plug. Već je treća godina, kako ispod balature Duje Rožića u Trogiru na Čiovu raste karfiol u procjepu između dva kamena. Sjeme, naravno, nije nitko namjerno tu metnuo, već ga je vjerojatno vjetar donio. Karfiol sada već ima priličnu glavicu. Ugrin Marica iz Žrnovnice ima kokoš, koja jednog dana nosi jaja bez žumanca, a drugog dana sa dva žumanca. U prodavaonici Gradine u Smokvici na Korčuli nedavno je Ivan Pecotić zubima uhvatio i podigao vreću graha (pasulja) tešku 80 kilograma. On se kladio, da će je u zubima ponijeti kući. Međutim, gledajući kako Ivan s lakoćom diže zubima vreću, nitko od prisutnih nije htio prihvatiti okladu. U brdu Kozjak iznad Kaštel Sućurca postoje tri klisure t. zv. veliki, srednji i mali klin. Kaštelani za sunčanih dana, po njihovim sjenama točno znaju, koliko je sati. Upravitelj apoteke u Trpnju na Pelješcu mrph Ivo Brailo okitio je prošlih novogodišnjih praznika u svojoj apoteci novogodišnju jelku, isključivo kutijicama svakovrsnih lijekova. Okićenu jelku smjestio je u medicinsku bocu od pet litara, koja je pri dnu imala slavinu. U boci se nalazila izvrsna rakija travarica i apotekar je svakom, tko je došao da mu čestita, natočio iz boce po jednu čašicu, šaleći se, da se radi o lijeku, koji je savršeniji od svih onih, kojima je okitio novogodišnju jelku.

  • DK_1959_10_24

    DALMATINSKI KURIOZITETI U vinogradu Josipa Trutina pok. Marina iz Podbablja nedaleko Imotskog, jedna loza stara 14 god. dala je ove godine oko 70 kilograma grožđa. U Kamenmostu nedaleko Imotskog, uz cestu do rijeke Vrlike stoji i danas tabla koja upozorava da je tu u zemlji neeksplodirana avionska bomba. U dominikanskom klaustru u Trogiru nalazi se bunar s vrlo hladnom pitkom vodom. Prije nekoliko godina iz bunara je počela rasti smokva koja danas rađa plodom. Božo Perković, 75-godišnji starac iz Aržanova, kotar Makarska, nadaleko je poznat kao vrstan partizanski kurir. Još uvijek nosi titovku, a preko ramena obješenu ploču koja ga prikazuje kao starca kurira. Parobrodarsko pristanište u Dugom Ratu toliko je plitko da parobrod, kada pristaje po bonaci i ne baca konop da bi se privezao uz gat, već jednostavno zarije pramac u pijesak.

  • DK_1959_08_22

    DALMATINSKI KURIOZITETI Osamdesetogodišnji mesar Mate Biluš iz Šibenika nije nikada u životu okusio mesa. Već duže vremena Andrija Jerčić iz Podgrađa ne otvara prozor svoje sobe, jer su na njemu lastavice sagradile gnijezdo. Ukućani su odlučili da čekaju, dok mlade laste poodrastu i odlete. Luka Ujević krenuo je biciklom iz Krivodola u Imotski u namjeri da izvadi zub koji ga je bolio. Na putu je imao nezgodu i pao s bicikla. Pri tome je prošao bez povrede, samo je izbio razboljeli zub, pa je intervencija zubara postala izlišna. U Šibeniku kod kavane"Medulić" nalazi se kip jednog sveca, pred kojim su se u ranija vremena trgovci zaklinjali "da će raditi pošteno". Stjepan Ivanišević iz Splita pokazao nam je rajčicu, koja ima oblik zeca. Mate Rinčić iz Vrsina ima tikvu u kojoj staje 28 lit. vode. U tom neobičnom sudu Mate donosi vodu za potrebe domaćinstva. Četvorogodišnji Ante Čatipović Ivanov iz Dicma hrani se samo bijelom kavom. Dijete je normalno i zdravo duševno i tjelesno. Na obali u Trogiru postoji samo jedno mjesto, odakle se može vidjeti svih sedam zvonika, koliko ih ima u gradu.

  • DK_1958_12_27

    DALMATINSKI KURIOZITETI Na ušću Cetine kod Omiša, metar ispod razine vode još uvijek postoji podvodni zid »Mostina« iz gusarskih vremena (označen crticama na gornjem crtežu Omišu). Zid je predstavljao klopku za neprijateljske galije, koje bi se zalijetale u vode Omiša i u namjeri da uđu u luku razbijale se o podvodni zid. Tako se ni danas, bez potrebnog znanja, ne može ući u negdašnju gusarsku luku. Ribari trogirskih primorskih mjesta, kao i mnogi drugi, pravi su majstori u pripremanju »brujeta«. Međutim sreća im nije uvijek jednako sklona, pa ako se dogodi da im mreže ostanu prazne, oni ni tada ne odustaju od ove »spize«. U tom slučaju kuhaju krumpir, a zajedno s njim stave kuhati šupljikavo kamenje izvađeno iz mora, a za koje vele da im iako ne potpuno, zamjenjuje ukus pravog »brujeta«. Filip Juraš iz Vinjana kraj Imotskog ima vola, koji legne čim ugleda kola ili plug. Uzalud su sve batine koje se lome preko njegovih leđa, vol nikako da se digne, dok se u blizini nalazi plug. Petar Gluščević iz Supetra na Braču neobično voli cvijeće i njegovu uzgoju posvećuje čitavo svoje slobodno vrijeme. Tako je među ostalim uzgojio jednu »daliju«, koja je dosegla visinu od četiri metra, a još uvijek raste. Vrh je dalije okićen krasnim narančastim cvjetovima. Među radnicima poduzeća »Konstruktor« u Kaštel Sućurcu, postoje dvije nepomirljive sportske struje. Jedni su vatreni navijači »Splita«, a drugi »Hajduka«. Da bi se vječite rasprave o tome, koji tim je bolji već jednom prekinule, dvije »zaraćene« strane odlučile su odigrati međusobnu utakmicu, pa tko pobijedi njegov je tim bolji. Pobijedili su Hajdukovci s rezultatom 3:2. Žene u Starigradu na Hvaru, već od davnine prilikom praznika peku posebnu vrst kolača tzv. »paprenjake«. Kolači nisu interesantni samo po svom obliku (figure raznih domaćih životinja) već više po svojoj specijalnoj aromi i ukusu. Mnoge domaćice iz drugih mjesta pokušale su da prave »paprenjake«, što im je i uspjevalo po obliku, ali da im »paprenjaci« imaju ukus onih starigradskih, to još nijednoj nije pošlo za rukom. Vuk Mandušić jedan je od junaka iz uskočkog perioda naše historije. Mandušić je bio glavar Uskoka naseljenih u predgrađima Šibenika. Historijski podaci zabilježili su da je bio hrabar i plemenit čovjek, a kao takvog opjevala ga je i narodna pjesma. To je privuklo i velikog Njegoša pa je legendarnog Mandušića uzeo iz narodne pjesme i od njega stvorio jednog od heroja svoga »Gorskog Vijenca«. Vuk Mandušić je poginuo u jednom boju s Turcima na Zečevu kod Kistanja. Sablja velikog uskočkog junaka, Šibenčanina, čuva se u samostanu na otočiću Visovcu na rijeci Krki. Od davnine u Šibeniku vlada običaj jedinstvene vrste. Svake godine sastanu se svi 50-godišnjaci grada, i uz jelo, piće i čavrljanje slave svoj »zlatni pir«. Po ugledu na ovaj tradicionalni običaj, ovih su dana proslavu upriličili i 30-godišnjaci. Struk običnoga vrtnog kupusa, koji je veći od stabla smokve, može se vidjeti u vrtu lukoranskog zemljoradnika Marka Dunata iz predjela Turkija. Smokva je visoka dva i po metra. Struk kupusa, zasađen 30 centimetara dalje, nadvisio je stablo smokve, dosegavši visinu od tri metra. Prizor je zaista nesvakidašnji.

  • DK_1958_12_20

    DALMATINSKI KURIOZITETI Iako je temperatura u mnogim krajevima naše zemlje već nekoliko puta »silazila« ispod ništice, a čjitave predjele zavio snijeg, u Dalmaciji, naročito u Primorju, još uvijek je toplo i vegetacija raslinja čini svoje. Kao kuriozitet za ovo doba godine čitaoci nam javljaju: u vrtu Nikole Bašića iz Prugova (općina Solin) procvjetala je jabuka. Jabuka je procvjetala i u voćnjaku Ivana Bilančića iz Dicma (općina Sinj). Pred zgradom Osmogodišnje škole u Trogira procvjetao je bijeli jorgovan. Na njivi Mate Samanovića iz Kreševa (kraj Šestanovca) procvjetala je i olistala kruška. U voćnjaku Gulan Marice iz Hana kraj Sinja procvjetala je trešnja. U vrtu Marka Caktaša iz Klisa procvjetala je jabuka, a u vrtu Mindoljević Marka iz Zvečanja (općina Omiš), procvjetala je šljiva. U nemogućnosti da sva ova cvjetanja donesemo posebno, sve procvale trešnje, jabuke, kruške, šljive i t d. prenijeli smo u jedan voćnjak i tako imamo pravu prirodnu atrakciju, o kojoj bi pisale sve novine svijeta: »U Dalmaciji usred zime procvjetao voćnjak«. Kliška tvrđava kao važno ratno uporište održala je tu karakteristiku kroz duga stoljeća, sve do naših dana. Međutim, rijetko je kome poznato osim Klišanima, da su davni graditelji ove tvrđave napravili i tajni podzemni rov dugačak preko 700 metara, koji je spajao tvrđavu sa kućom koja danas pripada Ivanu Valenti. Uskoci, koji su pod komandom kliškog kapetana Petra Kružića branili ovo važno strategijsko uporište protiv Turaka, služili su se ovim tunelom; tim tajnim putem dovlačili su u tvrđavu hranu i oružje. Po sredini visoke litice, koja se pod kutom od 90 stepeni uzdiže iznad vrela rječice Dabar u općini Sinj, a koju narod zove Vujevića Greda, nalazi se pećina, u kojoj živi veliki roj pčela. Ilija Stojanac pok. Marka iz Dabra, star 97 godina, tvrdi, da mu je djed pričao o tim pčelama i da po njegovu računu one tu žive više od 300 godina. U ljetnim danima, kada u ovom planinskom kraju dobro ocvjeta vrisak (paša za pčele) u podnožju ove litice nailazi se na kaplje meda. Kolike se količine meda nalaze u pećini, nikom nije poznato, jer je i prostornost pećine, zbog nepristupačnosti, nepoznata. Berislav Murina ribar iz Trpnja na poluotoku Pelješcu imao je u lovu neobičnu sreću. On je prije nekoliko dana bacio parangal i kad ga je izvukao, začudio se ugledavši gdje na jednoj udici vise dva ugora, jedan veliki i drugi manji. Desilo se, da je veći ugor progutao mamac s udicom i u nastojanju da ga izbaci iz sebe (kao što to ribe uhvaćene na udici inače čine) izbacio ga je kroz škrge vani. Naišao je manji ugor progutao isti mamac s udicom i tako su oba ostali visjeti. Kad vam netko rekne da na otoku Šolti postoji samo jedna kinoaparatura, a ipak se, filmovi prikazuju u svim većim mjestima, onda vam to sigurno izgleda čudno. Međutim, stvar je jednostavna. Dvojica dječaka, jedan nešto stariji od drugog, uprte na magarca kino-aparaturu, putuju od sela do sela i daju predstave. Magarac za prenošenje aparature prima nagradu prema kilometraži, t. j. prema udaljenosti jednog sela od drugog.

  • DK_1958_11_22

    DALMATINSKI KURIOZITETI Prolazeći dolinom Neretve, čovjek može da naiđe na slike, koje podsjećaju na burlake s Volge. Naime, kada se trupica (kojom ljudi putuju niz rijeku) vraća uzvodno tada se za njen jarbol priveže konop i prebaci na obalu, pa je ljudi vuku. Korado Ostojić, bačvar iz Trogira, pripitomio je vranu. Ona cijeli dan šeta po dvorištu, odlazi do obližnje autobusne stanice i kljoca ljude za nogu, ne bi li joj nešto dali. Najradije jede čokoladu, koju joj šoferi autobusa po povratku iz Splita redovito donose. Veliki je prijatelj s jednim guskom u Dstojićevu dvorištu, pa je s njim u društvu vidimo i na našoj slici. Usred mjesta Stona postoji česma stara preko 500 godina. I na toj česmi, s koje se još i danas uzima voda, nalazi se željezna »kašika«, privezana lancem dugim oko jedan metar, iz koje su pili stari građani Stona. Zanimljivo je, da je »kašika«, koju su ljudi nemarno spuštali nakon upotrebe, izdubila u kamenu ovalnu jamicu, ali unatoč tome »kašika« je ostala sasvim čitava. U Stonu se priča da se iz te stare »kašike«, na kojoj danas ima podebeli sloj rđe, nitko nije napio ima više od stotinu godina. Vladimir Gazela, kuhar na brodu tunolovcu »Komarča«, u toku tromjesečnog krstarenja po Jadranskom moru u potrazi za tunjima ulovio je dva morska psa duga blizu tri metra i 14 dupina, od kojih je jedan težio 250 kilograma. I morske pse i dupine Vladimir Gazela ulovio je jednim sasvim jednostavnim harpunom. Repove ulovljenih dupina i kostur morskog psa sačuvao je za uspomenu. Darko Milat iz Čehoslovačke ulice u Splitu ima psa, koji roni pod morem. Ako mu vlasnik baci kamen ili drugi predmet, koji tone na dno, pas na zapovijed skače u vodu, roni do dubine od nekoliko metara i vraća predmet natrag. Pod morem može da se zadrži 20—30 sekundi. U Korčuli na porušenom zidu jedne kučištine u starpm dijelu grada (ulice od pekare) normalno raste stablo bajama i rogača. Stabljika bajama već se prilično razvila i ove godine na njoj je bilo oko 80 komada bajama. Tako isto i na rogaču ima plodova, koji su van domašaja čovječje ruke.

  • DK_1958_07_26

    DALMATINSKI KURIOZITETI U blizini Trilja nedavno se dogodio nesvakidašnji slučaj: grom je ubio vuka. Za nevremena se vuk sklonio pod jedno stablo. Grom je, međutim, udario baš u to stablo, pa je zahvatio i vuka pod njim i usmrtio ga. Raskidano stablo i mrtvog vuka našli su lugari Grubišić i Varvodić. U vrtu Petra Proface u Sutomišćici, kotar Zadar, izrastao je krumpir, koji ima oblik šahovske figure kraljice. Marija Batas, domaćica iz Strmice, nedaleko od Knina, ima cilinder (tub) svijeće petrolejke, koji je kupila prije 35 godina i za sve ovo vrijeme upotrebljavala. Tek prije mjesec dana na tubu se odlomio komadićak stakla, pa ga Marija sada čuva kao uspomenu. U Bolu na otoku Braču, na putu koji vodi do kupališta Zlatni Rat raste neobičan bor. Put se na tom mjestu uzdiže čitavih 10 metara, prelazeći jednu okomitu klisuru, i to odmah iznad morskog žala. Čudno stablo bora na početku svoga rasta odmah se iskrivilo i zaokrenulo, te je počelo rasti prema dolje i izraslo tako čitavih 10 metara. Čudna igra prirode: ovaj bor raste obrnuto, nego što rastu sva ostala stabla. Lovac Ivo Borić iz Trogira ulovio je mladog jastreba i pripitomio ga. Danas ta ptica grabljivica, inače najveći neprijatelj kokoši, pretvorila se u njihova zaštitnika i čuva ih od drugih grabežljivaca. U selu Vojniću kod Trilja u Bože Jučevića i njegove žene rodilo se 18 kćeri. Roditelji su stalno priželjkivali sina, ali svaki porođaj bilo je novo povećanje ženskog roda. Deset Jučevićevih kćeri još i danas živi, a one, koje su se poudale, imaju i djecu, i to zanimljivo opet same kćeri. Čudna biološka koegzistencija! Mate Jelaća u Kamenu kod Splita ima ovcu, koja othranjuje mlado prase. Ono redovito sisa svoju hraniteljicu, i inače između ovce i praseta vlada veliko prijateljstvo. Uz mali jadranski otočić Jabuku, koji je osamljen na pučini 30 milja zapadno od otoka Visa, nalazi se područje magnetskih anomalija. Kompasi brodova u ovom morskom području malo služe, jer magnetska igla na kompasu »poludi«: vrti se oko osovine i ne pokazuje pravi zemaljski magnetski sjever. Ova pojava nastaje zbog geološkog sklopa ovog otočića, u kojem ima mnogo željezne rudače i drugih ruda, koje utječu na pravac magnetskih silnica.

  • DK_1958_07_19

    DALMATINSKI KURIOZITETI Na planinskoj visoravni srednjeg dijela otoka Hvara iznad sela Vrisnika proteže se kameni masiv, koji dijeli dvije uvale: Dobronić dolac i Moča. Negdje po sredini visoke litice nalaze se velika prirodna vrata usječena u kamen, kroz koja prolaze ljudi i mazge. Kad ne bi bilo ovog, po prirodi čudno ugrađenog prolaza, stanovnici bi se morali najprije uspinjati a zatim preko masiva spuštati da bi došli na drugu stranu u spomenute uvale. Stanovnici otoka ovaj prirodni fenomen nazivaju Utla stina (šuplji kamen). Starac Toni Kutleša iz Gornjih Vinjana, općina Imotski ima lulu dugačku 1,5 metar. Interesantno je da on ovu lulu nosi i na nju puši samo na dernecima i drugim seoskim svečanostima. U kući Ivana Vukovića u Grljevcu kraj Omiša već treću godinu raste breskva koja daje obilan plod. Breskva je rasla na terenu na kojem je Vuković odlučio sagraditi kuću. Kako je te godine bila izvanredno rodila, Vukoviću je bilo žao posjeći stablo pa je pustio da raste, da bi na kraju pobrao plodove. Tako je išlo iz godine u godinu i sada kada je već postavljen i krov na kući, breskva još uvijek stoji na svom mjestu, daje plodove i živi od svjetlosti koju dobija kroz prozore. U Stobreču, nedaleko Splita postoji kuća na dva sprata vlasništvo obitelji Cindro, koja je sa svih strana obrasla bršljanom. Rastući bršljan popeo se i na krov i već pokrio dva dijela njegove površine. Kako se kuća nalazi u sredini bujnog zimzelenog parka, iako uz samu cestu, prolaznik bi je zbog zelenog ruha teško mogao i primijetiti da na njoj nema prozora koji su bojadisani bijelom bojom i tako oštro odudaraju od cjelokupnog zelenog ambijenta. Uz trogirsku obalu ima mnogo školjki što se nazivaju pedoči (crne boje, dužine nekoliko cm). Duž gradskih kanala i uz obalu naročito kraj klaonice ima mnogo štakora. Jedne večeri nastala je jaka mišja cika, koja nije dugo prestajala. Kad je naišla grupica ljudi ugledala je smiješan prizor. Školjka je čvrsto držala miša za rep. Dogodilo se, da se školjka na podražaj mišjeg repa, koji je preko nje prešao, naglo zatvorila i tako uhvatila rep kao mišolovka. U Starigrađu na Hvaru u dvorcu velikog hrvatskog pjesnika Petra Hektorovića (pisao »Ribanje i ribarsko prigovaranje«) postoji natpis na latinskom jeziku. Natpis koji je malo poznat, a interesantan kako po mjestu na kojem je smješten (natpis stoji nad vratima nužnika) tako i po duhovitosti glasi: SI TE NOSCE, CUR SUPERBIS, što prevedeno na naš jezik znači: AKO SE POZNAŠ, ZAŠTO SE OHOLIŠ.